„Elektroprivreda Srbije (EPS) trebaće da uloži oko 5,6 milijardi eura do 2027., odnosno oko 700 miliona eura godišnje u periodu 2020-2027., kako bi zadovoljila rastuću potražnju za električnom energijom i ispunilo minimalne ekološke standarde“, navodi se u studiji koju je objavilo Fiskalno vijeće Srbije, prenio je Serbia-energy.eu. Trenutni kapitalni izdaci EPS-a su ispod 400 miliona EUR.
Nedavno objavljena studija Fiskalnog vijeća o EPS-u zasniva se na priedlogu budžeta kompanije za 2020. godinu. Međutim, studija je mnogo važnija od analize budžeta, jer pokazuje da postoje ozbiljni izazovi s kojima se suočava srpski energetski sektor koji se moraju riješiti za nekoliko godina ili će doći do ozbiljnih posledica širom zemlje. „Iako situacija trenutno nije alarmantna, postoje ozbiljne zabrinutosti jer je u poslednjoj deceniji učinjeno vrlo malo na rešavanju problema energetskog sektora“, spominje se u studiji, prenosi Serbia-energy.eu.
Serbia-energy.eu prenosi da, prema studiji, u poslednjih 30 godina EPS nije izgradio nijednu veću novu elektranu. Iako nisu izgrađeni novi kapaciteti, proizvodnja električne energije bila je dovoljna jer je industrijska proizvodnja u Srbiji značajno opala zbog devastacije privrede tokom 1990-ih. Međutim, situacija se mijenja jer se viškovi proizvedene električne energije smanjuju. Fiskalno vijeće procjenjuje da će domaća potrošnja električne energije značajno premašiti trenutne proizvodne kapacitete, tako da se moraju graditi ili novi kapaciteti ili će se morati uvoziti velike količine električne energije. Ulaganja za ove svrhe procjenjuju se na oko 4,6 milijardi eura, piše Serbia-energy.eu.
Fiskalno vijeće također predviđa da zbog povećanja potrošnje električne energije, kao i zatvaranja zastarjelih pogona za proizvodnju električne energije, mora doći do povećanja proizvodnje za oko 5.000 GWh godišnje. Trenutno su u toku projekti izgradnje nove termoelektrane u Kostolcu, solarnih elektrana, kao i planovi za revitalizaciju TE i hidroelektrana koji već rade, što bi dovelo do povećanja u proizvodnji od 3.000 GWh. Smanjenje velikih gubitaka u distributivnoj mreži moglo bi dovesti do uštede od 500-1000 GWh, što znači da se još trebaju graditi proizvodni kapaciteti od 1.500-2.000 GWh, spomenuo je Serbia-energy.eu.
Studija je također objasnila da će EPS morati uložiti 1,1 milijardu eura u otvaranje novih ili proširenje postojećih rudnika uglja, kako bi osigurao dovoljne količine za postojeće ili nove TE. „Poslednjih godina, količina miniranog uglja i sam kvalitet uglja opadaju“, naglasila je studija, prenosi Serbia-energy.eu.