Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nastavlja da jača proizvodne kapacitete, razvija obnovljive izvore energije i unapređuje stabilnost elektroenergetskog sistema, uz fokus na dugoročno održiv i odgovoran razvoj kompanije.
Kako je istakao generalni direktor EPCG Zdravko Dragaš za dnevni list Pobjeda, saradnja sa kompanijom Masdar (Abu Dhabi Future Energy Company PJSC) predstavlja jednu od najvažnijih razvojnih prekretnica za EPCG u posljednjih nekoliko godina. Samo tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma, partnerstvo je, prema njegovim riječima, ušlo u fazu realizacije prvih zajedničkih razvojnih projekata.
U okviru saradnje sa Masdarom pokrenut je razvoj solarnih elektrana Štedim, snage 140 MWp, i Krupac, snage 50 MWp, dok se istovremeno ispituje potencijal za razvoj reverzibilnih hidroelektrana kapaciteta većeg od 400 MW. Dragaš je ocijenio da ovi projekti predstavljaju prvi korak ka stvaranju razvojnog portfolija od ukupno 2 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.
Prema riječima generalnog direktora EPCG, partnerstvo sa jednom od vodećih svjetskih kompanija u oblasti čiste energije predstavlja i potvrdu kredibiliteta i razvojnih potencijala EPCG, kao kompanije sposobne da sa međunarodnim partnerima realizuje kompleksne energetske investicije.
Stabilno poslovanje u zahtjevnim hidrološkim uslovima
Govoreći o poslovanju EPCG, Dragaš je naveo da kompanija, prema preliminarnim podacima, u prvoj polovini 2026. godine očekuje neto dobit od oko 15 miliona eura.
Iako je rezultat niži u odnosu na prvi kvartal i ranija očekivanja, ostvarenje je postignuto u uslovima izuzetno nepovoljnih hidroloških prilika. Smanjena proizvodnja hidroelektrana imala je direktan uticaj na finansijski rezultat, ali je, kako je istakao Dragaš, EPCG uprkos tome ostala profitabilna i finansijski stabilna.
Generalni direktor očekuje da EPCG i 2026. godinu završi sa pozitivnim finansijskim rezultatom, uz napomenu da će konačan ishod zavisiti od hidroloških prilika, kretanja cijena električne energije na regionalnom tržištu i rada proizvodnih objekata. Istovremeno, kompanija nastavlja sa optimizacijom troškova, unapređenjem efikasnosti proizvodnje i jačanjem tržišnih aktivnosti.
Rast proizvodnje i tržišne aktivnosti
U prvoj polovini 2026. godine EPCG je proizvela 1.656 GWh električne energije, što je gotovo 600 GWh više nego u istom periodu 2025. godine, kada je proizvodnja iznosila 1.058 GWh.
Istovremeno, prodaja električne energije na tržištu povećana je sa 429 GWh na 542 GWh, dok su prihodi od prodaje porasli sa 53,49 miliona eura u prvoj polovini 2025. na 57,04 miliona eura u istom periodu 2026. godine.
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja
Jedan od značajnih projekata EPCG je i ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, koja je, prema riječima Dragaša, završena u funkcionalnom smislu, dok su novi ekološki sistemi pušteni u rad i sprovedena potrebna ispitivanja i mjerenja.
Rezultati garantnih i nezavisnih mjerenja potvrdili su projektovane performanse sistema. Emisije sumpor-dioksida smanjene su za 98,4 odsto, a emisije azotnih oksida za oko 74 odsto, dok izmjerene vrijednosti praškastih materija i drugih relevantnih zagađujućih materija nisu premašile propisane granične vrijednosti. Vrijednost ukupnih radova iznosi približno 75 miliona eura.
Dragaš je istakao da ekološka rekonstrukcija ima širi značaj, jer pokazuje da se energetska sigurnost može unapređivati istovremeno sa smanjenjem uticaja proizvodnje na životnu sredinu.
Diverzifikacija proizvodnog portfolija
EPCG paralelno intenzivira ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Među prioritetima je projekat VE Gvozd 2, koji podrazumijeva izgradnju tri nove vjetroturbine ukupne snage 21 MW, uz očekivanu godišnju proizvodnju od oko 63 GWh. Nakon realizacije projekta, ukupna snaga VE Gvozd iznosiće 75,6 MW, uz godišnju proizvodnju veću od 210 GWh. Za projekat je obezbijeđeno finansiranje kroz kredit EBRD-a od 25 miliona eura.
U hidroenergetskom segmentu, EPCG realizuje projekat ugradnje agregata A8 snage 58,5 MW u HE Perućica, za koji je obezbijeđen kredit KfW banke od 40 miliona eura. Istovremeno se razvijaju solarni projekti Štedim i Krupac, kao i potencijali za izgradnju reverzibilnih hidroelektrana.
EPCG nastavlja i aktivnosti na projektu HE Kruševo, u saradnji sa francuskim EDF-om, dok je projekat HE Komarnica u fazi dodatne razrade optimalnog rješenja, uz uvažavanje energetskih, ekonomskih i ekoloških aspekata.
Skladištenje energije kao dio modernizacije sistema
Važan segment budućeg razvoja predstavlja i projekat baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije. Kako je pojasnio Dragaš, ovakva postrojenja omogućavaju skladištenje viškova električne energije i njihovo korišćenje u periodima povećane potrošnje, čime se doprinosi fleksibilnosti sistema, boljoj integraciji obnovljivih izvora i sigurnosti snabdijevanja.
Postepena energetska tranzicija
EPCG razvoj novih solarnih i vjetroelektrana, modernizaciju hidroelektrana i razvoj skladištenja energije vidi kao osnovu za postepenu transformaciju proizvodnog portfolija.
Prema važećem Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, 2041. godina navedena je kao procijenjeni rok izlaska TE Pljevlja iz pogona, ali će dinamika zavisiti od sigurnosti snabdijevanja, izgradnje novih energetskih kapaciteta, procesa pravedne tranzicije i evropskih pravila u oblasti emisija i cijene ugljenika.
Stabilnost cijene električne energije
Dragaš je u izjavi za Pobjedu, istakao da u ovom trenutku nije donijeta odluka o njenom povećanju tokom 2026. godine, niti postoje najave ili indikatori koji bi upućivali na potrebu promjene cijene. Ukoliko bi do takvih okolnosti došlo, javnost i potrošači bi bili blagovremeno informisani. Važno je pojasniti da , od 1. EPCG januara 2023. godine, ima pravo da samostalno donosi odluke o izmjenama cijena aktivne energije, u skladu sa kretanjima na tržištu i rezultatima poslovanja, pri čemu je zakonska obaveza da javnost bude obaviještena najmanje 15 dana prije eventualne promjene. Međutim, želim da naglasim da prilikom donošenja takvih EPCG odluka ne posmatra samo ekonomske pokazatelje. Uvijek vodimo računa i o širem društvenom interesu, sa ciljem da svaka eventualna odluka bude dugoročno održiva i za kompaniju i za građane i privredu Crne Gore. Posebno je važno istaći da je, u periodu povišene inflacije i rasta troškova života, činjenica da cijena električne energije nije rasla znatno doprinijela očuvanju životnog standarda građana. Stabilna cijena struje omogućila je domaćinstvima lakše planiranje kućnog budžeta i zaštitila ih od dodatnih finansijskih pritisaka, što potvrđuje odgovoran pristup koji nastoji da primjenjuje i u poslovanju i u donošenju odluka od javnog značaja.