ČAK I DA SVI AUTOMOBILI SUTRA POSTANU POTPUNO ELEKTRIČNI, POSTAVLJA SE PITANJE – NA KOJI NAČIN ĆEMO PROIZVESTI TOLIKO ELEKTRIČNE ENERGIJE?

Punjenje električnom energijom automobila na struju
Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic

Kako ćemo proizvesti toliku količinu energije, a da dodatno ne zagadimo okolinu?

Svakog dana sve više smo sa svih strana obasuti novim modelima električnih automobila, svima su usta puna kada se govori o prednosti takve tehnologije za održiviju budućnost, no da li je ukupna slika baš tako zelena? U nedostatku relevantnih istraživanja korisnika automobila kod nas, okrenuli smo se najvećem i najbogatijem evropskom tržištu automobila, onom u Njemačkoj, u potrazi za nekim odgovorima na pitanja o elektromobilnosti.

Čak i da svi automobili u svijetu sutra postanu potpuno električni, postavlja se opravdano pitanje – na koji način ćemo proizvesti toliku električnu energiju? Hoćemo li tako proizvesti još veće emisije CO2?

Ako samo uzmemo, čisto onako ugrubo, podatak Državnog zavoda za statistiku iz 2017. da je u Hrvatskoj registrovano otprilike 1.550.000 automobila i da u prosjeku svaki automobil ima snagu motora od 50 kW, koliko nam onda treba električne energije za zamišljeni električni vozni park, naročito ako bi se svi punili u isto vrijeme? Na sreću, u Hrvatskoj se samo 33 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, a 67 posto iz obnovljivih izvora energije, ali da li je to dovoljno?

Što kažu analize o električnim automobilima?

Prema jednoj analizi isplativosti upotrebe električnog automobila u diplomskom radu Dina Škode na fakultetu J.J. Strossmayer u Osijeku: ‘Električni automobili ne stvaraju CO2 i izduvne gasove tokom svog rada i kretanja, ali punjenje baterija se još uvijek odvija preko električne mreže, do koje električna energija još uvijek najčešće dolazi iz velikih termoelektrana na ugalj, naftu i prirodni plin. Prerada i transport sirovina do elektrana takođe dodatno povećavaju uticaj gasova staklene bašte. Stoga je potrebno uzeti u obzir analizu tokom cjelokupnog roka trajanja, od proizvodnje električnog automobila, proizvodnje i prenosa električne energije do priključaka na električnu mrežu, pa sve do razgradnje. Svaka zemlja ima različite proporcije proizvodnje električne energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. U većini država veliki udio proizvodnje električne energije imaju elektrane na ugalj…’

Prema reprezentativnom istraživanju portala Verivox, Njemci su u osnovi pozitivni u pogledu elektromobilnosti. Većina od 57,9 posto podržala je promjenu, međutim samo oko polovina ispitanika, ili 49,4 posto, zapravo je uvjerena da će e-mobilnost značajno smanjiti emisiju CO2 u zemlji. Nasuprot tome, više od 40 posto smatra da je elektromobilnost ‘lažna’ jer su emisije CO2 jednako visoke kao i na konvencionalnim pogonima.

Na kraju, 61,3 posto ispitanika uvjereno je da će se kvalitet vazduha u njemačkim gradovima poboljšati korišćenjem električnih automobila. Ipak, samo 37 posto njih traži dalje proširenje državnog finansiranja. Mjere kao što su veći porezi na fosilna goriva i zabrana korištenja konvencionalnih automobila u gradskim sredinama pokazali su mali broj onih koji to podržavaju; samo njih 14, odnosno 13 posto.

Većina od 53 posto, međutim, zagovara besplatan javni prevoz, a 44,5 posto bilo je za proširenje takve ponude. U aprilu 2019. godine Institut za istraživanje tržišta Innofact ispitao je 1082 ljudi širom Njemačke po tom pitanju.

Bez obzira na cijelu Pandorinu kutiju neodgovorenih pitanja, treba biti optimističan i vjerovati u dobre procjene regulatornih tijela u Evropskoj uniji da će prelaskom na električne automobile naša okolina postati zdravija. Hoćemo li zbog toga svi biti zadovoljni rješenjima ili ne, ostaje da vidimo.

Izvor: tportal.hr