Hrvatska Vlada donijela je novi paket mjera za ublažavanje energetske krize čiji glavni potezi su ograničavanje cijene struje za domaćinstva i privredu, kao i uvođenje posebnog poreza na dobit za firme čiji je profit drastično uvećan zbog rasta cijena.
Jesenji paket mjera hrvatske vlade, koji podrazumijeva i subvencije najsiromašnijima, vrijedan je skoro 21 milijardu kuna (oko 2,8 milijarde eura) i drugi je paket mjera od kada je krenula energetska kriza.
Prvi set mjera iz februara bio je „težak“ oko 637 miliona eura i nije podrazumijevao ograničenje cijena struje, što je mjera koju su primijenili i drugi u regionu, kao što su Srbija, Republika Srpska. Ipak, ograničenje ciena u Hrvatskoj povezano je sa potrošnjom, čime se i stimuliše štednja, što nije slučaj kod drugih vlada u regionu.
Premijer Andrej Plenković, predstavljajući paket mjera na sjednici Vlade, rekao je da su glavni uzroci energetske krize ruska agresija na Ukrajinu, klimatske promjene, zatvaranje Kine zbog korona virusa i snažan rast privrede poslije slabljenja pandemije.
Plenković je istakao da Vlada želi da zaštiti građane i privredu, ali ne zaboravlja dugoročni cilj, a to je ubrzana energetska tranzicija na obnovljive izvore energije. Najveći dio od 21 milijarde dobiće Hrvatska elektroprivreda (HEP), oko 5,9 milijardi kuna (oko 785 miliona eura) i to na ime ograničenja cijena električne i toplotne energije.
Paketom mjera predviđeno je da od 1. oktobra do 31. marta cijena struje za domaćinstva za potrošnju do 2.500 kilovat-sati (oko 416 kWh mjesečno) bude 59 eura po megavat-satu (MWh), a za potrošnju veću od te granice 88 eura.
Hrvatska Vlada je odlučila da vrtiće, škole, udruženja, bolnice, opštine, gradove, komunalna preduzeća stavi u posebnu kategoriju, da ih ne tretira kao privredu, i za njih će cijena biti 62 eura za MWh.
Kada je riječ o firmama, za potrošnju do 250.000 kWh za šest mjeseci cijena će biti 0,5295 kuna (oko 0,7 eurocenti ili oko 70 eura za MWh), a iznad te potrošnje u prosjeku oko 180 eura za MWh.
Kod privrede se uvodi i kategorija firmi koje troše više od 2,5 gigavat-sati (GWh), i za njih će cijena od oktobra do marta biti 230 eura po MWh. Njihova potrošnja do 2,5 GWh će se obračunavati po cijeni od 180 eura. Trenutna cijena struje na veleprodajnim tržištima veća je od 630 eura za MWh, navela je Vlada.
Hrvatska Vlada je, takođe, odlučila da cijene 98 odsto isporučene toplotne energije u zemlji ostane ne promijenjena u sezoni 2022/2023, što se odnosi na 159.000 korisnika.
Za domaćinstva koja se griju na drva, a nijesu ga nabavila, popust od pet odsto na kubik se povećava na 20 odsto, dok će Hrvatske šume povećati proizvodnju sa milion na 1,1 milion kubika. U Hrvatskoj se na drva, kako je navela Vlada, grije 35.000 građana.
Plenković je istakao da će Saboru predložiti poseban porez na dobit zbog pravedne raspodele tereta krize.
„Želimo oporezovati ona poduzeća čija dobit je posebno narasla u okvirima krize. S ovako snažnim paketima svako mora dati doprinos, prekomjerna dobit nije primjerena ovim okolnostima…“, istakao je Plenković.
Država će, takođe, ograničiti i marže i regulisati cijenu tečnog naftnog gasa u bocama. Cijena prirodnog gasa ograničena je ranije i to do aprila.
Hrvatska Vlada je ranije najavila da će u sklopu ovog paketa ukinuti PDV na solarne panele.
Izvor: balkangreenenergynews.com/rs