Kako Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija, države u slivu rijeke Drine, mogu da privuku više investicija u integrisane investicione projekte (neksus projekte) i da podrže održivi razvoj vodnih i energetskih resursa rijeke Drine? Kako ove države da približe stavove da bi bolje iskoristile potencijale prekogranične i međusektorske saradnje?
Ovo su pitanja kojima se bavila radionica, održana protekle nedjelje u Beogradu, u organizaciji Ekonomske Komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) uz podršku Ministarstva životne sredine, kopna i mora Republike Italije, piše portal Balkan Green Energy News.
UNECE radionica obezbijedila je predstavnicima vlasti iz Srbije, Crne Gore i BiH, kao i predstavnicima elektroprivreda, organizacija civilnog društva i finansijskih institucija, platformu za dijalog o tome kako unaprijediti prekograničnu saradnju među različitim sektorima, kao i monitoring i znanje o faktorima koji utiču na kvalitet vode i eroziju, ali i kako ostvariti bolju regulaciju protoka, kao i dijalog koji za cilj ima promociju investicija u obnovljive izvore energije.
Diskusija se vodila oko dva glavna pitanja koja su odlučujuća za budući neksus voda-energetika-životna sredina u slivu rijeke Drine:
- Kako u slivu Drine bolje izbalansirati razvoj i održivost?
- Šta je neophodno za investicije od kojih korist imaju svi i koje se mogu smatrati “neksus investicijama”?
Predstavnici tri države iz sliva rijeke Drine razgovarali su i o preporukama koje su nastale u okviru nastavka UNECE neksus projekta za međusektorsku procjenu sliva rijeke Drine (projekat se realizuje tokom 2018. i 2019. godine u okviru Konvencije o vodama i nastavak je projekta Ozelenjavanje ekonomskog razvoja na Zapadnom Balkanu kroz primjenu neksus pristupa i identifikovanje prednosti prekogranične saradnje), koji ima za cilj da doprinese održivoj budućnosti rijeke, privreda ove tri države, kao i ljudi koji žive pored nje.
Među glavnim preporukama projekta su one koje se odnose na unaprijeđenje razmjene informacija da bi se postiglo održivo upravljanje Drinom. Podvlači se potreba za unapređenjem monitoringa kvaliteta voda, a takođe, zahtijeva i bolju harmonizaciju rada institucija u čijoj nadležnosti je upravljanje vodama. Te informacije omogućiće efikasnije definisanje mjera za borbu protiv zagađenja i ograničiti uticaj budućeg razvoja na životnu sredinu.
Marina Babić Mladenović, izvršna direktorka Instituta za vode „Jaroslav Černi“, predstavila je rezultate detaljne studije o eroziji i sedimentaciji u slivu Drine. U studiji su predložene četiri mjere: 1) razviti i ažurirati karte erozije za usmjeravanje budućih aktivnosti, 2) primijeniti i nadgledati mjere za kontrolu erozije, 3) podići svijest, promovisati i razmijeniti dobre prakse, kao i 4) uspostaviti sistem praćenja sedimenta u slivu rijeke Drine.
Potrebna ulaganja u radove i mjere zaštite od erozije i bujica u slivu rijeke Drine procenjuju se na 113 miliona eura, navela je ona.
U odnosu na sektor energetike, projekat je nastojao da izdefiniše i uspostavi optimalniju regulaciju protoka, uzimajući u obzir ne samo proizvodnju električne energije iz hidroenergije, već i uticaj na životnu sredinu i na druge vidove korišćenja vode. Na rijeku Drinu stalno utiču erozija i sedimentacija, pa su bez sagledavanja čitavog sliva kod upravljanja rijekom ugrožene efikasnost investicija u odbranu od poplava i proizvodnja električne energije.
Projekat je dao preporuke pojedinačnim zemljama iz sliva kako da razvijaju kapacitete iz obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra i solarne energije, a na osnovu ranije održanih dijaloga većeg broja zainteresovanih strana. Te preporuke ukazuju da se u nedovoljno iskorišćenoj međusektorskoj saradnji nalaze brojne mogućnosti, poput korišćenja otpadnih voda kao resursa.
Željko Ratković, rukovodilac Odjeljenja za investicije Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), naveo je da je ova kompanija uložila dosta novca u istraživanje hidroenergetskog potencijala Drine. Tako je u gornjem toku rijeke pripremljena gradnja tri hidroelektrane (HE) – Buk Bijela, Foča i Paunci u okviru projekta Gornja Drina, dok je za HE na srednjem toku pripremljena tehnička dokumentacija. U donjem toku Drine, kako je naveo, dešavaju se česte poplave, koje su samo u periodu 2010-2014. nanijele štete od 180 miliona eura.
Zato je namjera RS da gradnja HE obezbedi širi društveni interes, pa da se osim proizvodnje električne energije, obezbijedi zaštita od poplava i voda za navodnjavanje, istakao je Ratković.
Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob i direktor Kancelarije izvršnog sekretara Komisije Ujedinjenih nacija za Evropu, Kire Ilioski, poželeli su dobrodošlicu učesnicima, ukazujući na ulogu projekta kao “akceleratora” koji rješava prekogranične probleme u slivu rijeke Drine, promoviše investicije i podstiče integrisani pristup u skladu sa Agendom za održivi razvoj do 2030.
Ilioski je izjavio da se kroz regionalnu i prekograničnu saradnju, kao i međusektorsku saradnju, mnogo više može uraditi, a jasno je da se neka razmimoilaženja koja postoje između razvoja i životne sredine mogu savladati na obostranu korist.
FOTO: Balkan Green Energy News