Francuska najstarija nuklearna elektrana zatvorena je 30. juna, poslije četiri decenije rada i dugogodišnje kampanje antinuklearnih aktivista. Zatvaranje nuklearke Fesenhajm, blizu granice s Njemačkom, dio je plana predsjednika Francuske Emanuela Makrona o smanjenju zavisnosti od nuklearne energije i većem korišćenju obnovljivih izvora energije.
Proces uklanjanja goriva koji se koristio u reaktorima nuklearne elektrane Fesenhajm trebalo bi da bude završen do 2023, ali se njeno kompletno demontiranje ne očekuje prije 2040. godine.
Poslije nuklearne katastrofe u Fukušimi 2011, tadašnji predsjednik Francuske Fransoa Oland obećao je da će zatvoriti Fesenhajm, nakon bezbjednosnih pritužbi njemačke i švajcarske vlade.
Predsjednik Emanuel Makron je 2017. dao konačno zeleno svijetlo za zatvaranje nuklearke, koja je priključena na mrežu 1977. godine.
Međutim, grupa pristalica nuklearne energije protestovala je u ponedjeljak zbog zatvaranja Fesenhajma u sjedištu organizacije Grinpis u Parizu.
Francusko društvo za nuklearnu energiju smatra da će zatvaranja najstarije francuske nuklearke značiti veću proizvodnju energije iz fosilnih goriva i povećanje emisije štetnih gasova za oko 10 miliona tona ugljen-dioksida godišnje.
Ipak, Francuska takođe namjerava da smanji emisije u energetskom sektoru zatvaranjem posljednje četiri elektrane na ugalj do 2024. i investiranjem u obnovljive izvore energije.
U Francuskoj će poslije zatvaranja Fesenhajma ostati 56 reaktora sa vodom pod pritiskom u 18 nuklearnih elektrana.
Oland je 2012. najavio da će smanjiti energetsku zavisnost Francuske od nuklearne energije sa 75 odsto na 50 odsto, a Makron je, kada je izabran za predsednika, obećao da će poštovati taj cilj.
Makron je u maju predstavio energetski i klimatski plan po kojem će taj cilj biti ispunjen do 2035.
Francuski predsjednik je u ponedjeljak obećao da će ubrzati tranziciju na zeleniju ekonomiju, dan pošto su Zeleni odnijeli pobjedu u više velikih gradova na lokalnim izborima.
Makron je prihvatio 146 preporuka klimatske konvencije građana u cilju smanjenja emisija štetnih gasova i najavio dodatnih 15 milijardi eura za borbu protiv klimatskih promjena tokom naredne dve godine.
Takođe je izrazio spremnost da raspiše referendum o izmjeni ustava kako bi uključio klimatske ciljeve, ako dobije odobrenje parlamenta.
izvor: https://www.energetskiportal.rs/
foto: http://mondo.me/