Vjetroelektrana Gvozd, projekat vrijedan 82 miliona eura, već u probnom radu daje značajan doprinos crnogorskom elektroenergetskom sistemu. Od puštanja u rad 9. maja ove godine proizvela je oko 25.500 megavat časova električne energije, saopštio je menadžer projekta Nikola Vukotić.
Kako je kazao za RTVNK, Gvozd ima kapacitet da godišnje proizvede oko 150 gigavat časova električne energije, što je približno dovoljno za potrebe prosječnog grada veličine Nikšića.
„Moramo znati da smo u procesu energetske tranzicije i da je svaki solarni panel i svaki obnovljivi izvor energije važan“, istakao je Vukotić.
Prema njegovim riječima, dodatni potencijal predstavlja projekat Gvozd 2, koji bi, uz izgradnju još tri vjetrogeneratora, trebalo da poveća ukupnu proizvodnju električne energije.
Vukotić ocjenjuje da energetska tranzicija ne podrazumijeva zamjenu velikih baznih izvora energije jednim velikim objektom iz obnovljivih izvora, već razvoj većeg broja manjih i srednjih postrojenja koja mogu doprinijeti stabilnijem i održivijem energetskom sistemu.
VE Gvozd trenutno je u desetomjesečnom probnom radu. Nakon početnog perioda niže raspoloživosti, početkom juna dostigla je maksimalnu raspoloživost, a ostvarenje proizvodnih planova, prema riječima projekt menadžera, gotovo je identično rezultatima vjetroelektrane Krnovo.
„Ona se još uhodava, ali smo dosadašnjim radom i količinom proizvedene električne energije zadovoljni“, kazao je Vukotić.
Poseban značaj vjetroelektrana, kako navodi, ogleda se u tome što njihova proizvodnja nije direktno vezana za hidrološke prilike, koje su sve više izložene uticaju klimatskih promjena. Za razliku od hidroelektrana, čija proizvodnja zavisi od dotoka vode i sve izraženijih sušnih i poplavnih perioda, energija vjetra predstavlja dugoročan obnovljivi resurs sa životnim vijekom postrojenja koji može doseći i 30 godina.
Ipak, vjetroelektrane, kao i solarne elektrane, nijesu bazni izvori energije i zahtijevaju sisteme za balansiranje proizvodnje. U tom procesu važnu ulogu trenutno imaju velike hidroelektrane, dok bi u budućnosti dodatnu podršku mogli pružiti baterijski sistemi za skladištenje energije.
Izgradnju vjetroelektrane Gvozd realizovala je njemačka kompanija Nordex, dok je projekat finansiran kroz kreditni aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.