Smatram da je izgradnja HE „Komarnica“, prije svega odluka Crne Gore, istakao je Yngve Engstroem, šef Sektora za saradnju u delegaciji EU za Crnu Goru u intervjuu listu „Elektroprivreda“. Dodao je da nove investicije u hidro potencijal zahtijevaju obazrivost u smislu zaštite rijeka i naveo da je Crna Gora već postigla energetski miks predviđen za 2020. te da je na dobrom putu da dostigne i cilj od 40 odsto energije iz obnovljivih izvora do 2030.
Engstroem je čitaocima korporativnog lista crnogorske elektroenergetske kompanije poručio da je neophodno postepeno gašenje TE „Pljevlja“ i prenio spremnost EU da obezbijedi subvencije i garancije za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, kao i preferencijalne kredite od međunarodnih finansijskih institucija, Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Njemačke razvojne banke (KfW).
Intervju prenosimo integralno.
Banka Evropske Unije, podržava Crnu Goru još od 1977. i negdje sam našla podatak da je, do sada, u Crnu Goru uloženo oko milijardu eura. Da li ste kao predstavnik Evropske Unije zadovoljni onim što je Crna Gora uradila s tim sredstvima ili mislite da je moglo bolje?
To je teško pitanje, jer sredstva koja smo obezdijedili treba sagledati iz više perspektiva. Podrška je bila korisna, izgrađeno je i rekonstruisano dosta puteva, poboljšan je standard građana, ovdje i u regionu. Ta pomoć je bila i ulaganje, kako u ljude tako i u administraciju, u skladu sa evropskim standardima i tekovinama. Mislim da se generalno dostigao bolji standard u zaštiti životne sredine i društva. Ista je stvar kada realizujete projekte u dijelu autoputa i željeznice; to znači da su investicije realizovane u skladu sa vrijednostima Evropske Unije, u skladu sa pravilima o javnoj nabavci, standardima zaštite životne sredine. Vrijednost naših investicija prema Crnoj Gori je, dakle, bila slojevita. Siguran sam da se moglo postići više da je sve funkcionisalo savršeno, ali s obzirom na to da ništa nije savršeno, morate se prilagođavati. Bilo bi jako teško da EU nije pomogla Crnoj Gori, kao i regionu u cjelini.
EU i EBRD podržava niz energetskih projekata koji se tiču ciljeva koje Crna Gora mora da dostigne ukoliko želi da postane članica Evropske Unije, dakle da do 2030. smanji emisiju gasova za 40 odsto i postigne energetsku efikasnost na 27 odsto.
Кako, u tom svjetlu, vidite napore EPCG, koja je pokrenula ekološku rekonstrukciju TE u Pljevljima, projekat solarnih panela i solarnih i vjetro elektrana. Da li postoji mogućnost neke veće podrške sa vaše strane, jer svi nam govore, orjentišite se na obnovljive izvore energije. Oni su skupi, oni koštaju i svima nama treba pomoć da bi dostigli pomenute ciljeve?
Crna Gora je već postigla energetski miks predviđen za 2020. i na dobrom je putu da postigne cilj od 40 odsto energije iz obnovljivih izvora do 2030. Veliki dio je urađen kroz obnovljive izvore zahvaljujući hidroenergiji ali, naravno, tu je još TE „Pljevlja“, koja će vremenom morati prestati sa radom. Vidimo da trenutno ulažete u rekonstrukciju koja je potrebna u tom kratkoročnom smislu i na to se mora gledati kao na privremenu mjeru smanjenja zagađenja i poboljšanja situacije za tamošnje građane. Veoma sam zadovoljan što se tiče investicija u proizvodnju energije iz solanih i vjetro parkova. Investicije treba raditi uglavnom preko bankarskih kredita, a naša uloga je da to omogućimo bankama. Što se Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) tiče, ona obezbjeđuje finansiranje zahvaljujući tome što je EU njen akcionar, dok je Njemačka akcionar Njemačke razvojne banke (KfW) te su, s tim u vezi, i njihove uloge slične. Pomoć možemo pružiti kako u tehničkom, tako i u smislu restrukturisanja i strukturisanja investicija, što se naročito odnosi na gašenje TE „Pljevlja“. Bilo bi nam zadovoljstvo da pomognemo da se sve to obavi na strukturisan način, kao i da vidimo moguće opcije za finansiranje od strane EU u dijelu pružanja pomoći ljudima da pronađu nove poslove čime bi tranzicija bila pravična. U tom dijelu možemo pomoći. Manje ulažemo u proizvodnju energije kao samu proizvodnju i u dijelu obnovljivih izvora energije i, naročito, energetske efikasnosti, možemo pružiti više podrške, naročito za javni sektor. Saradnjom opština i države, možemo obezbijediti do 50 odsto grantova, tj. bespovratnih sredstava, za rekonstrukciju i pronalaženje raznih izvora energije za javni sektor. Što se tiče privatnog sektora i stambenog dijela i tu možemo imati doprinos, ali sa manjim iznosom.sredstava. Ono što je bitno je da je regulativa usklađena tako da možemo očekivati princip mrkve/batine tj. motivacije/demotivacije kroz podsticaje. Tako bi omogućili svojevrstan zaokret sa crne ili prljave energije ka čistoj te postizanje energetske efikasnosti.
Da li mislite da će EU produžiti rok za zatvaranje termoelektrana zbog rata u Ukrajini i situacije sa ruskim gasom?
Zapravo mislim upravo suprotno. Mora postojati čvršće opredjeljenje da se postigne energetska nezavisnost, uz pomoć zelene energije. Mislim da je jedino rješenje, u kojem bi se mogao očekivati nastavak rada termo i naftnih postrojenja, postojanje nove tehnologije za zahvatanje i skladištenje CO2. To bi predstavljalo novu okolnost. iako se može reći da je udio Crne Gore u zagađenju na svjetskom ili evropskom nivou mali, ipak, svako mora da dâ svoj doprinos. Teško je prekinuti kontinuitet onog što je već urađeno.
Ako je zelena energija imperativna za EU, onda ćete svakako podržati projekat izgradnje HE „Komarnica“?
Smatram da je izgradnja HE „Komarnica“, prije svega odluka Crne Gore. Mora se biti oprezan kada su u pitanju nove investicije u hidro potencijal, jer se mora uzeti u obzir društvena dimenzija, ekološki aspekt, kao i jedna vrsta dodatne vrijednosti u odnosu na narušavanje životne sredine. S obzirom na to da smo pripremili izvještaj o tome koji hidro projekti u regionu su najodrživiji, naša preporuka je da se fokusirate na rekonstrukciju i postizanje veće efikasnosti postojećih hidroelektrana prije nego da se upuštate u izgradnju novih. U regionu je prepoznato nekoliko lokacija za nove kapacitete, ali je ključno da se dobije više energije iz postojećih postrojenja, budući da u njima ima dosta energetskih gubitaka, jer to su veoma stara postrojenja u kojima se dosta energije gubi. Obzirom na to da dolazim iz Švedske gdje dosta koristimo hidro energiju, lijepo je imati i netaknute rijeke. Znam da moramo koristiti energiju, ali i imati velike vrijednosti kao što su netaknute rijeke.
Da li, ipak, mislite da EPCG ide nekim dobrim putem u smislu energetske tranzicije?
Da, mislim da obećava.
Izvor: List „Elektroprivreda“ /Tatjana Perišić-Knežević/
Foto: EPCG