Dok cijene energenata na svjetskim berzama lete u nebo, u nebo gledaju i u crnogorskoj Elektroprivredi.Za građane, barem za sada, imaju umirujuću poruku.
“U ovom momentu mi ne razmišljamo o restrikcijama. Restrikcije su moguće u slučaju nekih vanrednih okolnosti, havarija na objektima, ili ekstremnih suša”, rekao je za Televiziju Vijesti izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin.
Svakako se mora štedjeti, poručuje Rovčanin. Samo u junu, julu i avgustu državna energetska kompanija platila je čak 100 miliona eura za uvezenu struju ne toliko zbog veće potrošnje, koliko zbog ogromnog skoka cijena na berzi.
“Mi vidimo danas na mađarskoj berzi da je za četvrti kvartal već cijena dostigla 865 eura, da je za 2023. godinu bant, dakle, više od 700 eura po megavat satu, prema tome vidimo da nema smirivanja na tržištu električne energije”, kazao je Rovčanin.
Hoće li to dovesti do poskupljenja cijene struje za građane od početka naredne godine?
Odgovor na ovo pitanje znaćemo kad Regulatorna agencija za energetiku donese odluke kojima će biti utvrđene cijene za period od 2023. do 2025. godine.Iz Agencije su nam saopštili da oni utvrđuju dio stavki na računima za struju, te da će odluke donijeti do početka decembra, odnosno kada analiziriju zahtjeve CGES-a, CEDIS-a i Crnogorskog operatora tržišta električne energije, koje su dužni da im dostave do 1. septembra. U ovom trenutku ne mogu da kažu u kom smjeru će ići odluka Agencije.
“Cijena struje u narednom periodu će sumirati i odražavati kretanja svih stavki koje se nalaze na računu. Kumulativni efekat promjena u elektroenegetskom sistemu i na tržištu će moći da se sagleda tek nakon obrade zahtjeva regulisanih subjekata za utvrđivanje cijena za naredni regulatorni period, a krajnja cijena struje će zavisiti i od odluke snabdjevača o cijeni električne energije za naredni period”, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti.
U Elektroprivredi ističu da oni, kada je u pitanju cijena, utiču na nešto više od 40 odsto u ukupnom računu za struju, a da su za ostale stavke, odnosno mrežne uslug, moguća uvećanja.”Čini mi se, imajući u vidu ove inpute, da će Regulatorna agencija za energetiku donijeti oduku o povećanju ove cijene, kada su u pitanju mrežne usluge”, naveo je Rovčanin.
Mnoge vlade već donose mjere kako bi ublažile cjenovni udar energenata i dodatni šok na novčanike građana. Sjeverna Makedonija proglasila je energetsku krizu, uz mjere štednje, u Hrvatskoj Vlada donosi mjere kako bi ublažila posljedice već sedam puta uvećanih cijena plina. Neke vlade, poput njemačke, donijele su plan ušteda koji kreće od 1. septembra, a koji između ostalog podrazumijeva zagrijavanje javnih zgrada, osim bolnica, do maksimalnih 19 stepeni, dok bi grijanje moglo da bude potpuno isključeno u ulazima i hodnicima. Javni spomenici i zgrade neće biti osvijetljeni, a prodavnicama bi moglo da bude zabranjeno noćno osvjetljenje.
Izvor: Portal Vijesti (Lj.M)