Da li će se cjenovni udari na energetskom tržištu i negativni efekti loše hidrologije, koji su obilježili dobar dio 2021. godine, negativno odraziti na poslovanje i, prije svega, investicionu sposobnost Elektroprivrede Crne Gore i da li će se, saglasno tome, mijenjati poslovni prioriteti u nastupajućoj godini, bile su teme razgovara sa predsjednikom Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutinom Đukanovićem za korporativni list „Elektroprivreda“.
Intervju prenosimo integralno.
Kako biste ocijenili 2021. godinu sa stanovišta poslovanja EPCG, odnosno kako ste zadovoljni radom i rezultatima uzimajući u obzir sve okolnosti koje su obilježile godinu na izmaku?
Kada se govori o 2021. godini potrebno je uzeti u obzir nekoliko stvari koje su učinile da ovo bude prilično teška i neizvjesna godina, a dobit znatno ispod očekivane. Prvo, treba imati u vidu da je tokom prvog kvartala godine tu bio stari menadžment koji je krajnje tendeciozno i nedomaćinski raspolagao sredstvima o čemu govori i podatak da su već tada potrošeni iznosi za pojedine stavke projektovane budžetom na godišnjem nivou. Zatim, drugi i treći kvartal, pa i dobar dio četvrtog protekao je u znaku suše, koja je u velikoj mjeri smanjila učinke naših hidroenergetskih objekata, zbog čega smo bili prinuđeni da potrošimo dodatnih 15 miliona eura za uvoz nedostajuće energije. Da nevolja bude veća, na energetskom tržištu i za nas referentnim berzama energije došlo je do dramatičnog skoka cijena, koje su u našem regionu u pojedinim trenucima premašivale i 250 €/MWh, a i dalje su prilično visoke i ne pokazuju trend smanjenja. Ne treba zaboraviti ni prilično otežane uslove rada zbog pandemije koronavirusa. Međutim, kada se sve uzme u obzir ne mogu biti nezadovoljan. I u takvoj situaciji, uspjeli smo da sačuvamo stabilnost kompanije, zaposleni i građani nijesu osjetili teret krize, a obezbijeđeno je i normalno funkcionisanje elektro-energetskog sistema. Tome su, moram reći, u najvećoj mjeri doprinijeli zaposleni u TE „Pljevlja“ koji svo vrijeme održavaju maksimalnu pogonsku spremnost termo bloka zahvaljujući kojem smo uspijevali da donekle „ispeglamo“ veliku razliku između izuzetno visoke nabavne i, da kažem, prilično skromne cijene po kojoj isporučujemo energiju našim kupcima. Dakle, kada se sve uzme u obzir, kao i činjenica da smo pokrenuli čitav niz interesantnih projekata u oblasti obnovljive energije, među kojima bih posebno istakao projekat „Solari 3000+“ za domaćinstava i „Solari 500+“ za pravna i fizička lica, vlasnike malih pogona i sličnih poslovnih objekata, moram reći da 2021. godinu, generalno, možemo posmatrati kao uspješnu i biti zadovoljni radom menadžmenta, jer znam koliko je bilo teško i da su postignuti rezultati u granicama mogućeg.
Kako će se prilično teška elektroenergetska situacija tokom većeg dijela 2021, kao i dramatičan skok cijena električne energije na tržištu, odraziti na poslovanje i realizaciju investicionog plana EPCG?
Svakako da će se nepovoljna kretanja na energetskom tržištu, u nekom procentu, odraziti i na naš investicioni potencijal, ali sam isto tako siguran da ćemo, uz dobru organizaciju i određene uštede u ravni interne ekonomije, uspjeti da realizujemo prvenstveno investiconi plan za narednu godinu. Kao što znate, u više navrata smo isticali da nam već tokom prvog kvartala 2022. slijedi početak realizacije projekta „Solari“ na terenu i da očekujemo da ćemo do kraja tog dijela godine uspjeti da instaliramo prve fotonaponske panele na krovove individualnih stambenih objekata. Takođe, po ugovoru koji smo nedavno potpisali početak izgradnje VE „Gvozd“ treba očekivati tokom prvog dijela godine. Moram reći da se naše ambicije, kada su u pitanju i jedan i drugi projekat, nijesu promijenile. Pored toga, na stolu imamo i još jedan broj projekata za izgradnju zelenih izvora energije, a nijesmo zaboravili ni projekat ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“ koji nije samo stvar izbora, nego prijeke potrebe u šta smo se, ponavljam, mogli uvjeriti i tokom ove godine u kojoj je Termoelektrana odigrala presudnu ulogu u održavanju stabilnosti sistema. Tako da, bez obzira na sve, sa optimizmom gledam u budućnost, a siguran sam da bi, i pored svih teškoća, prihodi EPCG bili znatno veći da ne moramo da poštujemo vrlo štetne ugovore koje nam je u nasljeđe ostavilo prethodno rukovodstvo Kompanije. Da zaključim, nastavljamo da gradimo veliku i snažnu kompaniju.
EPCG je pokretanjem projekta „Solari 3000+ i Solari 500+“ napravila prvi značajan korak u procesu energetske tranzicije. Kako ste zadovoljni odzivom građana i privrednih subjekata, s obzirom na to da se prijave za učešće u ovom projektu predaju od 1. novembra ove godine?
Podatak da se već prijavilo blizu 4000 građana koji su iskazali interesovanje za instalaciju solarnog sistem na svojim stambenim objektima, ali i značajan broj vlasnika poslovnih objekata i malih pogona, koji u ovom projektu takođe vide svoju šansu, ohrabruje nas da smo na pravom putu i da će se vrlo brzo potvrditi svi benefiti projekta „Solari 3000+ i 500+“. Iskren da budem ne znam šta bi moglo bilo koga koji ispunjava ponuđene uslove opredijeliti da se ne prijavi i ne učestvuje u ovom projektu. Pored sve logistike i sigurnosti koju EPCG pruža i subvencije od 20 odsto koju obezbjeđuje EKO fond, a koja znatno pojeftinjuje čitav posao, tu je i niz drugih povoljnosti. Ponoviću, dodijeljena sredstva za instalaciju solarnog sistema, korisnik će vraćati u mjesečnim anuitetima koji su manji ili su na nivou njegovog mjesečnog računa, poslije isplate dodijeljenih sredstava Elektroprivredi, korisnik dobija priliku da besplatno obezbjeđuje električnu energiju za potrebe svog domaćinstva ili privrednog subjekta, a eventualni višak prodaje EPCG po cijeni koja će biti važeća u tom trenutku, što će značajno rasteretiti troškove kućnog ili budžeta firme, zatim s obzirom na to da se radi o izvoru zelene energije tu su i sve prednosti u oblasti očuvanja životne sredine, kao i još puno toga. Zato koristim i ovu priliku da pozovem sve koji ispunjavaju uslove da se prijave za projekat „Solari“, tim prije što je rok za podnošenbje prijava prolongiran do 28. februara 2022. godine. Siguran sam da će se svi oni koji to učine vrlo brzo uvjeriti u sve prednosti ovog, komotno mogu reći, projekta budućnosti.
Kako će se funkcionisanje kćerke kompanije „EPCG – Solar-gradnja“ za potrebe projekta „Solari“ odraziti na poslovanje Elektroprivrede Crne Gore, kao majke kompanije, tim prije što je najavljen prijem i do 500 novih radnika?
Firmu „EPCG – Solar gradnja“ osnovali smo u namjeri da na odgovoran i kvalitetan način ispratimo realizaciju projekta „Solari“, počev od same ugradnje fotonaponskih sistema do njihovog održavanja u toku garantnog perioda, a i kasnije s obzirom na to da je to najjednostavnije rješenje i za samog korisnika. Mišljenja sam da smo time uradili dobar posao, a činjenica da smo u ovako teškom vremenu, stvorili uslove za zapošljavanje i do 500 mladih ljudi govori o ozbiljnosti sa kojom smo pristupili realizaciji Projekta, ali i o društvenoj odgovornosti EPCG da pomogne zajednici u kojoj duže od vijeka radi i uspješno posluje. Iako će mnogi prokomentarisati da će troškovi nove firme sa tolikim brojem zaposlenih biti samo dodatni trošak za našu kompaniju, siguran sam da to neće biti tako, nego naprotiv da će se u godinama koje su pred nama pokazati da „EPCG – Solar gradnja“ itekako ima svoje mjesto u okviru tzv. EPCG grupe i da će se dobit te kompanije, koja neće biti mala, prelivati na ukupni profit i samim tim značajno povećati izdvajanja energetskog sektora koja se, po osnovu poreza, prireza i raznih drugih naknada, slivaju u državnu kasu. U to ne treba sumnjati.
Odbor direktora nedavno je podnio inicijativu za realizaciju još nekoliko projekata iz oblasti obnovljive energije, odnosno izgradnju novih zelenih izvora. O kojim se projektima ovdje sve radi?
Projekti u vezi sa izgradnjom novih izvora zelene energije predstavljaju naše investicione prioritete i zbog potreba koje pretpostavlja energetska tranzicija, ali i zbog ogromnog potencijala sa kojim Crna Gora raspolaže u oblasti obnovljivih izvora energije. Nemamo pravo da u tom smislu budemo inertni i ne učinimo ništa da iskoristimo ono što je, takoreći, bogomdano. Upravo zbog toga, Odbor direktora, nedavno je usvojio odluke koje pretpostavljaju stvaranje potrebnih uslova za pokretanje nekoliko investicionih projekata. Radi se, zaista, o primamljivim projektima koji će očekujem u određenoj mjeri doprinijeti razvoju proizvodnih kapaciteta EPCG. Odluke su se odnosile na projekat korišćenja slivnog područja rijeke Gračanice u Liverovićima, izgradnju SE „Brana Slano“ i SE „Brana Vrtac“, zatim tu je projekat solarne elektrane na obali Krupačkog jezera i plutajuće SE na Slanom jezeru te više solarnih kapaciteta na području Vilusa i Banjana. Takođe, zainteresovani smo za izgradnju malih hidroelektrana na Slanom jezeru i mHE „Rošca“ na Zeti, između mHE „Glava Zete“ i mHE „Slap Zete“, kao i valorizaciju vodnog potencijala Bilećkog jezera u onom dijelu koji pripada Crnoj Gori. Nastavićemo i sa ulaganjima u okviru projekta „Solari“ koji će biti proširen na znatno veći broj korisnika.
Kakav je trenutni status i kada bi se mogao očekivati početak realizacije projekta VE „Gvozd“ i HE „Komarnica“?
Što se tiče vjetroparka „Gvozd“, podsjetiću da je sa renomiranom austrijskom kompanijom Ivicom Holding Gmbh potpisan Ugovor o akcionarskom učešću u novoosnovanoj kompaniji Green Gvozd, tako da bi izgradnja kojoj bi se pridružila i francuska kompanija Aqo energy, trebalo da počne tokom prvog polugođa naredne godine. Radi se o zaista kvalitetnom projektu, VE bi raspolagala instalisanom snagom od oko 50 MW, a sva istraživanja i analize koje su uzete u obzir prilikom izrade tehničke dokumentacije govore u prilog tome da se radi o jako isplativom projektu. Što se tiče HE „Komarnica“ koja bi trebalo da se gradi na profilu „Lonci“ na istoimenoj rijeci, pri kraju je izrada tehničke dokumentacije i polako, ali sigurno se stvaraju uslovi za početak uspješne realizacije i ovog objekta, koji će raspolagati instalisanom snagom od oko 170 MW i neće imati nikakve negativne uticaje po biodiverzitet na tom području. U svakom slučaju, ništa ne prepuštamo slučaju i sa puno pažnje i odgovornosti pristupamo realizaciji i ovih, ali i ostalih investicionih projekata.
Nedavno je ponovo na dnevni red stavljeno pitanje energetske valorizacije vode Bilećkog jezera i mogućnosti izgradnje nove HE u Boki Kotorskoj, s obzirom na to da je više od 40 odsto slivnog područja te akumulacije, kao i dobar dio njene zapremine na crnogorskoj strani. Da li ste u vezi sa tim razgovarali sa kolegama iz EPRS sa kojima ste, kao i sa srpskim članom predsjedništva BiH-a Miloradom Dodikom, tokom ove godine imali više susreta na kojima je energetika bila glavna tema?
Svakako da je pitanje zajedničke valorizacije vode Bilećkog jezera bila jedna od tema prilikom mojih susreta sa predstavnicima Elektroprivrede Republike Srpske, ali i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i moj utisak je da i sa njihove strane postoji interesovanje u tom pravcu. U to me uvjerava i Pismo o namjerama koje smo potpisali sa EPRS. S tim u vezi, formirali smo i Radno tijelo sa zadatkom da pokrene inicijativu prema Republici Srpskoj i Hrvatskoj u vezi sa valorizacijom 20 odsto vodnog potencijala Bilećkog jezera te da analiza mogućnosti izgradnje HE „Boka“ (HE „Sutorina“) u saradnji sa Elektroprivredom Republike Srpske sa kojom bi, u tom slučaju, formirali zajedničko preduzeće.
Pored ovog pitanja razmatrali smo i pitanje zajedničke valorizacije i projekata na vodama Drinskog sliva.
Akcionare i zaposlene veoma interesuju i planovi u vezi sa vlasništvom i učešćem EPCG u upravljačkim strukturama Prve banke, u kojoj je naša kompanija jedan od značajnijih akcionara sa 25 odsto učešća u kapitalu. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?
Rekao bih da je još rano donositi konačnu odluku o odnosu EPCG i Prve banke. Moraju se veoma oprezno i u širem kontekstu izanalizirati efekti učešća naše kompanije u kapitalu ove banke i voditi računa da naš eventualni izlazak, kao značajnog akcionara sa 25 odsto vlasništva u kapitalu, odnosno 19 odsto učešća u odlučivanju, ne bi nanio štetu građanima i privredi Crne Gore. U svakom slučaju, i dalje aktivno tražimo optimalna rješenja koja ne smiju biti samo u interesu EPCG, već moraju biti u interesu čitave zajednice.
Kakva su Vaša očekivanja i projekcije za narednu godinu i kako bi glasila Vaša poruka akcionarima i zaposlenima u EPCG?
Pred nama je teška i godina puna izazova, ali vjerujem da ćemo uspjeti da valorizujemo sve što smo planirali. Na tom putu potrebno je da budemo zajedno, da se međusobno podržavamo i pomažemo, odnosno da svako da svoj doprinos i siguran sam da onda ni rezultat neće izostati. Svima bih poželio srećnu Novu 2022. godinu da bude ispunjena zdravljem, srećom i uspjehom kako na ličnom, tako i na poslovnom planu.