Sankcije Rusiji, koje je inicirao Vašington a potom podržala EU i G7, skupo će koštati Evropljane a malo šta će se promijeniti, osim cijene goriva koju plaćaju, pokazuje „slučaj Indija“.
Za geopolitičku igranku razvijenih „zapadnih zemalja“ (tu je i geografski istočna Australija) i Rusije, pare se naplaćuju – na dalekom Istoku. Indija je postala nezaobilazan igrač na globalnom tržištu nafte, kupujući jeftinu rusku naftu koju Zapad „iz principa“ neće a prodajući tom istom zapadu, prevashodno EU i SAD, skupo gorivo od te iste nafte, piše Blumberg.
I pored toga što naveliko podriva zapadne napore da energetskim embargom osakate prihode Moskve, kojima se između ostalog finansira rat u Ukrajini, Nju Delhi ne trpi javno gotovo nikakve posljedice.
– Čelnici američkog Trezora imaju dva glavna cilja, održavati tržište dobro snabdjeveno naftom i odvojiti Moskvu od naftnih prihoda. Oni su svjesni da indijske i kineske imaju velike profitne margine kupujući jeftinu rusku naftu a prodajući iz nje prerađeno gorivo po globalnim cijenama. I to im je ok – kaže za Blumberg Ben Kahil, viši saradnik vašingtonskog tink-tanka „Centar za strategijske i međunarodne studije“.
A takvu situaciju Indijci koriste masovno, dnevno su slali 89.000 barela benzina i dizela dnevno u Njujork prošlog mjeseca. To je najviše u posljednje četiri godine, podaci su analitičarske firme „Kpler“. Uz to niskosumporni dizel koji ide u Evropu svakog dana dostizao je 172.000 barela, najviše od oktobra 2021.
A tada još nije bilo zabrane direktnog uvoza ruskog dizela, koja je počela danas. Ta zabrana će Aziju načiniti još važnijom za snabdijevanje Evrope gorivom koje pokreće gotovo svaki biznis. Ovo je i ogroman izazov za indijske rafinerije jer one moraju da prerade i za domaće tržište, koje je 85 odsto zavisno od uvoza nafte.
Proizvodi koji su stigli iz Rusije
– Indija je neto izvoznik naftnih derivata i sada će biti još veći. Prilično je jasno da dobar deo toga mora biti od proizvoda koji su stigli iz Rusije – kaže Voren Peterson, singapurski šef robne strategije u „ING Grupi“.
Iako se sa jedne strane medijski i politički dobijaju poeni za „čvrst stav“ prema Rusiji i blokadom nafte i goriva, ovakav posao Indijaca čak nije ni protiv pravila sankcija EU. Indija, jednostavno, ne potpada pod zabranu ako prerađuje rusku naftu u „svoje“ gorivo.
– Grupa 7 je riješena da sreže prihode Moskve što je više moguće, ali im je takođe u interesu da rusko gorivo i nafta ipak stignu na tržište i ne izazovu globalni poremećaj ponude – kaže Serena Huang, vodeći analitičar za Aziju u „Vorteksa“
Ono u čemu Zapad uspijeva je da drži rusku naftu jeftinom, ili jeftinijom nego što bi trebalo da bude, pošto ima manje tržišta gdje legalno može da bude kupljena. U trenutku kada je brent na svjetskim berzama nešto više od 80 dolara, ruski ural se prodaje mnogo manje nego što je sankcijama ruskim kupcima postavljeno ograničenje da smiju da plate najviše 60 dolara po barelu.
U normalna vremena, ural je cijenom samo 10 odsto jeftiniji od brenta, kao referentno nafte za EU tržište, sada se prodaje i uz diskont od 40 odsto.
– Indijska spremnost da kupuje više ruske nafte je sastavni dio a ne „rupa“ u planu Zapadnih zemalja da nanesu ekonomsku bol (predsjedniku Rusije Vladimiru) Putinu a da one same ne trpe previše – tvrdi Džejson Bordof, direktor osnivač Centra za globalnu energetsku politiku pri Univerzitetu Kolumbija i nekadašnji savetnik u administraciji Baraka Obame.
Kina se brzo budi i to sve mijenja
Međutim, ovakve računice Zapada o „bezbolnom“ sputavanju Rusije mogao bi da naruši drugi veliki dalekoistočni igrač – Kina. Kina je izašla iz zero-kovid antipandemijskog režima i sada izgleda da se ekonomski oporavlja mnogo brže nego što je očekivano.
A to znači da će joj trebati i mnogo više goriva nego što je planirano, ili što ga ima sada preraspoređenog u svijetu, kažu iz Međunarodne agencije za energiju.
– Ovo može biti i više, ako se kineska ekonomija bude budila brže nego što računamo. Globalna tražnja za naftom i LNG-om će otići naviše – rekao je Birol u Bangaloru, pred sutrašnji energetski forum,
Već sada potrošnja avionskog goriva u Kini, koja se otvorila nakon pandemije, je „veoma veoma velika“ i to će povećati ukupnu tražnju za gorivom. Još veći problem je što LNG-a na tržištu ima manje nego nafte, i to na istorijski najnižem nivou, pokazuju podaci EIA.
A, podsjetimo, taj gas bi trebalo da zamijeni zemni gas iz gasovoda, za koji takođe postoje sankcije Rusiji. Kako će sve to uticati na cijene i nafte, i dizela i gasa, vidjećemo veoma brzo.
Trenutno se nafta drži na 80 dolar za barel brenta, dizela na Mediteranu 820 dolara za tonu a LNG-a 55 dolara eura po megavatu u EU.
Igranka se nastavlja a, kako vidimo, „muzika“ može i da se ubrza.
izvor: https://www.bankar.me/