Poštovani građani,
Kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti. S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču, u drugom smo se posvetili nekim problematičnim odlukama do 2021. godine, u trećem pregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva, u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije “Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”, u petom stanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije, u šestom smo obradili neke važne poslovne procese i odluke od vitalnog interesa za poslovanje kompanije, u sedmom smo dali pregled bitnih aktivnosti u vezi sa Željezarom, a u osmom smo se osvrnuli na cijene električne energije u minulom periodu. Sada nam valja dati odgovor na pitanje – šta dalje?
Iako institucije sistema nijesu donosile pravovremene strategije razvoja, tako da je trenutno važeća Strategija razvoja energetike iz 2014. godine, EPCG je svojim politikama i odlukama, u prethodna 42 mjeseca, pokušala da sanira gotovo nepopravljivu štetu iz prethodnih 40 godina zaostajanja, i uspjela je da uhvati priključak u energetskoj tranziciji. Danas, slobodno možemo reći, da pratimo svjetske trendove u ovoj oblasti i bez lažne skromnosti, lideri smo u regionu u energetskoj tranziciji.
Bez obzira na jasnu viziju razvoja elektro-energetike, prilikom realizacije određenih projekata suočavamo se sa objektivnim i subjektivnim teškoćama, koje nas u značajnoj mjeri usporavaju u implementaciji istih.
Najveći problemi koji prate realizaciju projekata, osim, određenih, sopstvenih slabosti, su komplikovane zakonske procedure. Skupština Crne Gore je u poslednjih par godina, pojedinim amandmanima koje je usvojila, male solarne elektrane nijesu pomoćni objekti, za elektrane do 1000kW ne izdaju se Urbanističko tehnički uslovi (UTU), omogućila ubrzanu realizaciju određenih projekata. Nesređeni javni registri, su takođe jedan od problema koji usporavaju realizaciju raznih projekata. To se prije svega odnosi na nedefinisane imovinsko-pravne odnose, odnosno nedefinisanu vlasničku strukturu, kao i sporost u prenosu vlasništva. Opšte poznati problem nelegalnih objekata, takođe usporava realizaciju određenih projekata. Takođe bi istakli i nedostatak stručnog kadra. Obrazovni sistem očigledno nije pratio energetsku tranziciju. Moramo istaći i sporost administracije u donošenju odluka, davanju saglasnosti, propisivanju uslova i tako dalje i tome slično.
Posebno bismo izdvojili Zakon o javnim nabavkama koji u velikoj mjeri sprečava, odnosno značajno usporava realizaciju projekata. Ovo nije nikakvo pravdanje, već na žalost surova realnost. Prilikom izrade tehničke dokumentacije, nemoguće je predvidjeti sve detalje, uključujući i nabavku opreme. Realizacija projekta je živa materija, i često se zahtijeva nabavka dodatne opreme. Opremu koju privatna firma može da nabavi za 2 dana, EPCG treba 3 mjeseca, nekad čak i znatno više. I unutar kompanijske procedure su dosta komplikovane, a i one su proistekle iz obaveze poštovanja raznih zakona. Ovo obično dovede do toga da se podigne tenzija zbog sporije realizacija projekata, i da se čuju se komentari, kako radnici nijesu dovoljno uposleni, da ima višak zaposlenih i traže se raznorazne mane. Moglo bi se prije reći, da je suštinski višak nastao, u prethodnom periodu, u administraciji energetskih kompanija. Novozaposleni su u najvećoj mjeri uključeni u projekte kojima se stvara nova vrijednost, ili su preuzeli da rade poslove za koje su u prethodnom periodu bile angažovane eksterne kompanije.
I ovdje moramo još jednom istaći značajne troškove i značajan odliv novčanih sredstava, koji u velikoj mjeri opterećuju poslovanje EPCG, a na koje kompanije ne može da utiče, kao što su plaćanje energije povlašćenim proizvođačima, CO2 takse koje su i sada značajne, ali koje će u budućnosti značajno da rastu, takozvana G-komponenta koja se plaća CGES-u i obaveza izvajanja značajnih sredstva namijenjenih za ekološku rekonstrukciju TEP.
Posmatrajući sve gore navedeno, nedvosmisleno se može zaključiti da je vrlo teško za državnu kompaniju da se bavi investicijama i razvojem, i da je potrebno uložiti puno truda i rada da bi se realizovali određeni projekti. Izgleda da se neko dobro potrudio, u prethodnom periodu, da oteža poslovanje državnih kompanija, očigledno favorizujući privatni sektor.
Ove konstatacije, ni u kom slučaju ne znače da EPCG nije spremna da ostvaruje saradnju i sa drugim subjektima, bilo privatnim ili državnim, a sve u cilju snažnog razvoja elektro-energetike u Crnoj Gori. U okviru poslovanja i implementacije projekata u oblasti energetike Elektroprivreda Crne Gore kontinuirano sarađuje i promoviše saradnju sa najznačajnijim međunarodnim partnerima (međunarodnim finansijskim institucijama, investitorima, renomiranim projektantskim i konsultantskim kućama i isporučiocima opreme iz regiona, Evrope i svijeta).
U oblasti projekata iz obnovljivih izvora energije i cjelokupno energetike aktivna je saradnja sa najznačajanijim međunarodnim finansijskim institucijama: Evropskom bankom za obnovu i razvoj-EBRD (projekti VE Gvozd, PSE Slano, SE Krupac), Njemačkom razvojnom bankom-KfW (projekti rekonstrukcije i modernizacije HE Piva i HE Perućica, projekat ugradnje agregata A8 HE Perućica) i grupacijom Svjetske banke-WB na projektu rekultivacije deponije Maljevac.
Kroz odgovarajuće Memorandume o razumijevanju predviđena je saradnja sa sledećim međunarodnim kompanijama koje su pokazale interesovanje za investiranje i razvoj projekata u oblasti energetike u Crnoj Gori: UGT Renewables iz SAD-a i Huyndai Engineering iz Južne Koreje (izgradnja SE i sistema za skladištenje energije), EDF – Elektoprivreda Francuske (strateška saradnja u oblasti hidroenergetike), Respect Energy iz Poljske (saradnja u oblasti razvoja off-shor vjetrolektrana i postojenja za proizvodnju zelenog amonijaka i vodonika), Power China iz NR Kine (saradnja u oblasti OIE), NTE iz Norveške (saradnja u oblasti hidroenergetike), Akuo Energy i Qair International iz Francuske (izgradnja SE i baterijskih sistema).
Da bi se maksimalno iskoristio energetski potencijal koji ima Crna Gora, i da bi se sanirao nerad i zaostajanje koje je bilo izraženo u prethodnih 40 godina, i da bi energetika postala lokomotiva privrednog razvoja, neophodno je imati jasnu viziju razvoja i uspostaviti potpunu koheziju svih institucija, počev od Skupštine Crne Gore, Vlade, lokalnih samouprava i energetskih kompanija.
Faktor vrijeme je strahovito važan. Naravno mora se strateški planirati i maksimalno koristititi energetski potencijala. Projekti koji se odnose na izgradnju hidro i gasnih elektrana zahtijevaju značajan vremenski period, a Crna Gora nema vremena da čeka, jer bi posledice mogle biti katastrofalne. Moramo biti svjesni i činjenice, da kako se budemo približavali Evropskoj uniji troškovi proizvodnje električne energije iz uglja, zbog raznih taksi, radikalno će rasti. Već sada je ta cijena preko 60€/MWh. Na kraju će se postaviti pitanje isplativosti proizvodnje na taj način. Zbog toga moramo maksimalno iskoristiti postojeću energetsku infrastrukturu i na nju priključiti što više solarnih i vjetro elektrana, a takođe i baterijskih sistema. Na 1MW novog OIE (obnovljivog izvora električne energije), mora da se instalira minimum 1MWh BESS (bateriskih-elekto skladišnih sistema). To je, možda, jedina šansa da se, relativno brzo, izvrši stabilizacija energetskog sistema i da se anulira višedecenijsko zaostajanje.
Slijedeći gore navedene postulate, bez obzira na sve prepreke i teškoće sa kojima se suočavamo, danas EPCG ima jasnu viziju razvoja, i to kroz projekte čija je realizacija već započeta, ili je potpuno izvjesna, sa relativno brzom implementacijom:
1. Nastaviti izgradnju solarnih elektrana po principu, proizvodi tamo gdje trošiš, 3.000+/500+, 5.000+, 10.000+
2. Intenzivirati izgradnju većih solarnih elektrana, koristeći hidro-energetsku infrastrukturu za njihovo priključenje, SE Željezara, SE Ozrinići, SE Krupac, SE Kapino Polje, SE brana Vrtac, SE brana Slano, SE brana Krupac, SE RUP,…
3. Hitno pokrenuti instalaciju većih baterijsko elektro skladišnih sistema (BESS), koristeći izgrađenu elektro-energetsku infrastrukturu za njihovo priključenje na mrežu (Željezara, HE Perućica, Termoelektrana Pljevlja,…)
4. Ubrzati izgradnju vjetroparka Gvozd I, snage 54MW, istovremeno nastaviti realizaciju vjetroparka Gvozd II, snage 30MW
5. Ubrzati projekat, efikasnije valorizacije voda Nikšićkog polja, spajanjem jezara Krupac i Slano i prevođenjem poplavnog talasa rijeke Zete u Krupac, kako bi se povećala proizvodnja HE Perućica, a već izvjesna ugradnja 8. agregata, snage 58 MW, bila bi još isplativija
Svi ovi projekti mogli bi biti realizovani u naredne 3 godine, neki u 2024. i 2025. godini, neki u 2026. i 2027. godini. Realizacija ovih projekata je IMPERATIV, i to je šansa koja se ne smije propustiti. U suprotnom posledice su nepredvidive.
Takođe, pokrenuti su i projekti, ili će biti pokrenuti, čija je realizacija je veoma značajna za stabilnost elektro-energetsku sistema, ali za čiju će realizaciju biti neophodan duži vremenski period,
1. Nastaviti, već započetu, realizaciju projekta HE Kruševo,
2. Aktivirati, projekat izgradnje HE KOMARNICA, koji je već duži vremenski period u mirovanju,
3. Potrebno je pojačati aktivnosti na izradi dokumentacije koja se odnosi na potencijalnu izgradnju gasnih elektrana,
4. Razmišljati o izgradnji kaskadnih elektrana, ne ugrožavajući korito, na rijeci Morači,
5. Plutajuće solarne elektrane na Slanom i Pivskom jezeru.
EPCG će se potruditi da u narednom periodu u svojoj organizaciji uspostavi odgovorniji način upravljanja, gdje će svi menadžeri i zaposleni imati definisane ciljeve, za čiju će realizaciju snositi punu odgovornost. Ostaćemo maksimalno otvoreni za prijem mladih i obrazovanih kadrova, kao i za sve ideje i sugestije koje će doprinositi razvoju elektro-energetike u našoj zemlji.
Poštovani građani,
Nadam se da sam ovom serijom tekstova, u ime EPCG, dao odgovore na najznačajnija pitanja i jasno ukazao na sve probleme sa kojima se suočavala i suočava naša kompanija. Takođe možete primijetiti da smo pokrenuli veliki broj projekata, od kojih, već, značajnu korist imaju i građani i EPCG. Razvoj energetike je velika šansa za razvoj Crne Gore i ne smijemo je propustiti. EPCG će dati maksimalan doprinos da se ova šansa iskoristi.