Nijedna članica Energetske zajednice (EZ) koja ima ugalj u svom energetskom miksu ne poštuje ciljeve iz Nacionalnog plana za smanjenje emisija (NERP) barem za jedan od tri zagađivača (azotni oksidi, sumpor dioksid i prašina) iz Direktive o velikim postrojenjima za sagorijevanje (LCPD), pokazao je novi izvještaj EZ.
Kosovo nije ostvarilo nijedan cilj a BiH i Sjeverna Makedonija nisu ostvarile ciljeve za sumpor dioksid i prašinu, navela je EZ, organizacija čije su članice EU i devet ugovornih strana – Gruzija, Moldavija, Ukrajina i partneri sa Zapadnog Balkana.
Za Srbiju se navodi da, s obzirom da nije usvojila NERP, velika postrojenja za sagorijevanje moraju pojedinačno da poštuju limite emisije iz Direktive.
Međutim, kod većine postrojenja u Srbiji to nije slučaj a posebno zabrinjava emisija sumpor dioksida, navela je EZ u izvještaju.
Procjene Sekretarijata EZ pokazale su i da bi brojne elektrane koje su predmet „opt-aut“ mehanizma Direktive mogle da budu zatvorene već 2020. Riječ je o postrojenjima koja treba da rade najvše 20.000 operativnih sati od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023. nakon čega treba ili da budu zatvorene ili da nastave da rade uz strožije vrijednosti emisija u skladu sa Direktivom o industrijskim emisijama.
Ako nastavi da radi kao 2018, termoelektrana Pljevlja u Crnoj Gori treba da bude zatvorena već 2020. ukoliko ne sprovede tehničko poboljšanje kako bi ispunila strožije limite iz Direktive o industrijskim emisijama. Inače EPCG je izabrala najpovoljniju ponud za ekološku rekonstrukciju Bloka I TE Pljevlja čija implementacija es očekuje do 2022. godine kada se može očekivati produžetak rada elektran jos 20-30 godina.
Termoelektrana Tuzla (blok 4) u BiH trebalo bi po tome da prekine rad u maju 2021. a zatim i tri postrojenja u Srbiji koja će dostići 20.000 operativnih sati prije decembra 2023.
„Vreme ističe za termoelektrane na ugalj u EZ. Situacija je posebno ozbiljna na Zapadnom Balkanu… Ugovorne strane EZ moraju pod hitno da deluju na planu smanjenja emisije, obnovljivih izvora i energetske efikasnosti”, istakao je direktor Sekretarijata EZ Janez Kopač.
Izvještaj Sekretarijata EZ pokazao je i da je procenat prenosa evropske regulative u domaći pravni sistem u oblasti energetike u regionu povećan sa 43 na 48 odsto u izvještajnom periodu.
Lider je i dalje Crna Gora ali je prvi put Sjeverna Makedonija pretekla Srbiju i izbila na drugo mjesto po reformskim mjerama, navodi se u izvještaju.
Ovogodišnji izvještaj bio je fokusiran i na rješavanje sporova.
BiH je i dalje zemlja sa najviše otvorenih slučajeva kršenja propisa (9) a slijede Srbija i Ukrajina sa po pet.
U većini slučajeva Ministarski savjet je utvrdio ozbiljno i stalno kršenje Ugovora EZ ali neusklađenosti još nisu otklonjene.
„Uglavnom je reč o usklađivanju sa evropskim zakonima oko važnih pitanja za energetsko tržište zemlje, poput nepoštovanja odredbi Trećeg energetskog paketa, čak i Drugog, u BiH ili nerazdvajanja operatera prenosnog sistema u Srbiji“, istakao je zamjenik direktora EZ Dirk Bušle.
izvor: https://www.energetskiportal.rs/
foto: http://www.novimagazin.rs/