Aktivnosti su usmjerene na sigurnost snabdijevanja, zamjenu, rekonstrukciju i modernizaciju postojeće opreme i objekata, uspostavljanje stabilne ekonomske i finansijske održivosti, kao i dalji razvoj i ulaganje u nove objekte. Samo u prošloj godini investirano je 33,6 miliona eura, mada ima prostora za dalje napredovanje, naročito u segmentu dinamike investicionih projekata, kazao je u razgovoru za list “Elektroprivreda” Zoran Đukanović, izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Prvi čovjek CEDIS-a ističe, međutim, da aktuelno “globalno usporavanje” stavlja kompaniju u složenu i neizvjesnu situaciju, uz akcenat na odgovornost ODS-a i drugih elektroenergetskih kompanija po opštu stabilnost u Crnoj Gori koja je, bez pretjerivanja, ogromna.
Od osnivanja CEDIS posluje pozitivno bez obzira na rizike koje podrazumijeva početna konsolidacija. Kako biste ocijenili finasijske rezultate, ostavrene u 2019. godini?
Prethodnu godinu mogu ocijeniti kao relativno uspješnu, iako definitivna ocjena zavisi od ugla posmatranja. Naime, jedan broj finansijskih pokazatelja je na povoljnijem nivou u odnosu na 2018. godinu, dok je određeni broj indikatora u pozitivnoj zoni, ali i dalje ispod planiranih vrijednosti. Generalno posmatrano, CEDIS posluje u zoni ekonomičnog poslovanja, likvidnost Društva je na odgovarajućem nivou, raspolažemo sa dovoljno sredstava za izmirenje kratkoročnih obaveza, a zadovoljavaju i vrijednosti koeficijenata finasijske stabilnosti i zaduženosti. Ukupan poslovni prihod ostvaren za dvanaest mjeseci 2019. godine, iznosi od oko 100 miliona eura, ili 3.6 miliona više u odnosu na plan i 4.3 miliona više u odnosu na 2018. godinu, najviše usljed veće neto distributivne potrošnje i zbog prihodovanja po osnovu naknade za priključenje. Neto profit ostvaren tokom prethodne godine iznosio je 2,6 miliona eura.
Gubici u distributivnoj mreži su u kontinuiranom padu. Tako je u 2018. godini ostvareni nivo gubitaka iznosio 13,83 odsto, dok su u 2019. gubici činili 13,10 odsto bruto distributivne potrošnje, ali su ipak veći od planiranih za cca. 22 GWh. Za ovu godinu gubici su planirani u iznosu od 329,8 GWh, odnosno 12,04 odsto preuzete električne energije.
Investiciona ulaganja su prethodne godine iznosila 33.6 miliona eura i u odnosu na 2018. veća su za 12.2 miliona eura, ali su i dalje ispod plana.
CEDIS se, dakle, nedvosmisleno može okarakterisati kao uspješna kompanija koja kontinuirano pozitivno posluje i koja se nalazi na bijeloj listi poreskih obveznika ali, sa druge strane, postoji potencijal za ekspanzivnije napredovanje, naročito u segmentu dinamike realizacije investicionih projekata.
Godinama unazad Crnogorski elektrodistributivni sistem ulaže višemilionske iznose u modernizaciju svih segmenata sistema. Koji su projekti prioritet nacionalnog ODS-a?
Elektrodistributivni sistem u Crnoj Gori godinama unazad prolazi kroz pozitivnu transformaciju. Modernizacija i razvoj se odvijaju u fazama i postepeno obuhvataju sve segmente distributivnog sistema. Prva faza porazumijevala je paralelnu realizaciju projekata koji su imali za cilj modernizaciju mjerenja u sistemu i projekata izgradnje i razvoja primarne mreže. Finansijski najambiciozniji projekat, čija vrijednost zključno sa trećom fazom realizacije iznosi preko 100 milona eura je, kao što je poznato, ugradnja elektronskih brojila za daljinsko mjerenje potrošnje električne energije. Samo u prošloj godini kroz AMM projekat, koji je pored ugradnje brojila i rekonstrukcije mjernih mjesta, podrazumijevao i rekonstrukciju niskonaponske mreže, uloženo je oko 15 miliona eura.
Važan investicioni ciklus koji smo pokrenuli 2019. godine odnosi se na sekundarnu mrežu i objekte. Riječ je o Projektu revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže sa koje se napajaju crnogorska sela. Realizacija ovog projekta je trenutno naš investicioni prioritet u finansijskom i organizacionom smislu, ali i sa aspekta očekivanih benefita. Dakle, planiramo da do kraja 2021. godine uložimo desetine milona eura u crnogorska sela, omogućimo pozudano napajanje za postojeće korisnike, stvorimo uslove za priključenje novih objekata i u infrastrukturnom smislu omogućimo ruralni razvoj.
Samo tokom 2019. godine pokrenuti su radovi, vrijedni više od 15 miliona eura, čiji će završetak podrazumijevati kvalitetniju, sigurniju i stabilniju isporuku električne energije za oko 20 hiljada naših korisnika na ruralnim područjima širom Crne Gore.
U okviru finansijski najzahtjevnijeg projekta koji se realizuje na sedam dalekovoda („Grahovo“ u Nikšiću, „Bijela“ u Šavniku, „Gubavač“ i „Tomaševo“u Bijelom Polju i „Dolac“ u Beranama, „Slap Zete“ u Danilovgradu i „Krute“ u Ulcinju), do sada je revitalizovano oko 400 kilometara mreže što je, između ostalog, podrazumijevalo zamjenu preko 3.500 stubova na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, kao i rekonstrukciju preko 80 trafostanica naponskog nivoa 10/0,4kV. Aktivnosti na dalekovodu “Bijela” su završene, a u završnoj fazi su i aktivnsoti na dalekovodima “Grahovo”, “Dolac” i “Slap Zete”, dok je finalizacija radova na revitalizaciji ostalih dalekovoda planirana sredinom ove godine. Za rekonstrukciju navedenih dalekovoda opredijeljeno je oko 12 miliona i 400 hiljada eura, a paralelno se sprovodi i revitalizacija dodatnih pet srednjenaponskih vodova: „Vrela“ na Cetinju, „Mavrijan“ u Ulcinju, „Krivošije“ u Kotoru, “Podgorica iz Danilovgrada” i “Hoti” u opštinama Danilovgrad i Tuzi. Taj projekat, za koji je CEDIS izdvojio million i 900 hiljada eura, obuhvata revitalizaciju 112 kilometara mreže i zamjenu oko 880 stubova.
Pored navedenog, CEDIS je 2019. godine kroz realizaciju Plana tekućeg održavanja pokrenuo i priveo kraju radove na rekonstrukciji još 16 srednjenaponskih dalekovoda na ruralnim područjima, u šta je uloženo preko milion eura. Time ćemo kvalitet isporuke električne energije za oko 7.700 naših korisnika podići na značajno viši nivo.
Takođe su tokom prošle godine potpisani ugovori za još devet projekata ukupne vrijednosti od preko dva miliona eura, a najviše sredstava izdvojiće se za zamjenu transformatora u trafo-stanicama 35/10kV. A početkom ove godine ugovorena je izuzetno važna rekonstrukcija trafostanica 35/10kV “Kumbor” u Herceg Novom i “Centar” u Podgorici, u ukupnoj vrijednosti od oko tri milona eura, kao i izgradnja milion eura vrijedne trafostanice 35/10kV “Velje Brdo” u Podgorici.
Imajući u vidu mjere koje se u svijetu i kod nas preduzimaju u cilju suzbijanja COVID – 19, 2020. godina je izazovna na globalnom nivou. Da li će i u kojoj mjeri biti pomjeranja rokova kada je u pitanju realizacija investicionih planova u ovoj godini i koje biste investicije posebno izdvojili?
Turbulencije nijesu strane ovom podneblju, ali aktuelno “globalno usporavanje” je totalna nepoznanica i perspektive su još zamagljene. Mali sistemi poput našeg su, ipak, ekstremno osjetljivi, tako da je situacija sa kojom se nosimo teška, komplikovana i neizvjesna, a odgovornost elektroenergetskih kompanija, kada je u pitanju opšta stabilnost, je ogromna.
Održavanje distributivnog sistema u funkcionalnom stanju, odnosno stabilno napajanje električnom energijom jedan je od prioriteta ne samo naše kompanije, nego i države. Ovaj zadatak realizujemo u izmijenjenim uslovima rada koje diktiraju mjere NKT-a, uključujući i redukovanje aktivnosti na održavanju kako bi prekide u napajanju sveli na nužni minimum. Dakle, realizuju se svi planom predviđeni radovi na održavanju mreže koji su neophodni za nesmetano funkcionisanje distributivnog sistema, kao i radovi koji ne zahtijevaju isključenja. Poseban akcenat stavljen je na aktivnosti kojima nastojimo da obezbijedimo sigurno i pouzdano napajanje zdravstvenih objekata, kao i objekata koji su namijenjeni za karantine.
I realizacija važih investicionih projekata revitalizacije SN i NN mreže za sada se odvija nesmetano, uprkos okolnostima. U ovoj godini će se u okviru druge faze Projekta revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske elektroenergetske mreže rekonstruisati još sedam dalekovoda, ukupne dužine oko 300 kilometara, sa kojih se napaja blizu pet hiljada korisnika na ruralnom području Crne Gore (DV 10kV “Velimlje” u Nikšiću, DV 10kV“Lijeva Rijeka” u Podgorici, DV 10kV “Biševo” u Beranama, DV 10kV “Virpazar” i “Ostros” u Baru, DV 10kV “Gornja Morača” u Kolašinu i DV 10kV “Boljanići” u Pljevljima). Vrijednost investicije je oko 10 milona eura.
U cilju poboljšanja kvaliteta isporuke električne energije CEDIS je Investicionim planom za period od 2020. do 2022. godine, pored projekata revitalizacije mreže, predvidio i izgradnju vodova i trafostanica u primarnoj i sekundarnoj mreži u vrijednosti od preko 20 miliona eura. Od ukupno 42 planirana projekta u primarnoj mreži u narednom trogodišnjem periodu izdvojio bih izgradnju trafostanica naponskog nivoa 35/10kV „Grbalj2“ u Kotoru, „Tri krsta“ u Tivtu i „Duklo“ u Nikšiću, kao i rekonstrukciju TS 35/10kV „Kličevo“ u Nikšiću. Ukupna vrijednost ova četiri projekta procijenjena je na oko 6.3 miliona eura. Plan za naredni period podrazumijeva i finalizaciju AMM projekta, za čiju IV fazu je opredijeljeno oko 7.6 miliona eura, kao i izazovnu implementaciju SCADA sistema u crnogorski elektrodistributivni sistem, za koji će CEDIS izdvojiti blizu devet milona eura.
Sve su ovo prioritetni investicioni planovi naše kompanije, a u kojoj mjeri ćemo ih realizovati, odnosno koliki će biti stepen odstupanja, trenutno zbog globalne krize, izazvane epidemijom koronavirusa, nije moguće predvidjeti. Ono što mogu da kažem je da u CEDIS – u dajemo maksimum da se planovi realizuju u granicama mogućeg, imajući u vidu višeslojnost posljedica koje bi zaustavjanje investicionih projekata imalo, prije svega po naše korisnike, a zatim i po distributivni sistem i povezane kompanije.