Električna energija iz solarnih i vjetroelektrana mogla bi da učestvuje čak 50 odsto u energetskom miksu do 2050. godine.
Projekcije Bloomberg New Energy Finance (BNEF) pokazuju da će manji troškovi proizvodnje energije iz sunca i vjetra, kao i razvoj tehnologija u vezi sa baterijama uticati na to da proizvodni sektor pomogne u zaustavljanju povećanja globalne temperature više od dva stepena do 2030. godine.
Navodi se da u većini svjetskih zemalja solarne i vjetroelektrane predstavljanju najeftiniju opciju dodavanja novih izvora energije. Kako prenosi Energy live news očekuje se da će udio tih izvora u proizvodnji skočiti sa sedam na čak 48 odsto do 2050. godine.
Hidroenergija, kao i nuklearne elektrane će zadržati svoju poziciju, dok će udio uglja biti smanjen na 12%, navodi se u analizi Bloomberg New Energy Finance (BNEF).
Očekuje se da Evropa najbrže dekarbonizuje svoju mrežu te da će čak 92 odsto energije u 2050. godini biti proizvedeno iz obnovljivih izvora, dok će nešto sporije taj proces ići u Americi i Kini, zbog jeftinog gasa i modernih elektrana na ugalj.