Nakon iznenadne odluke OPEK-a da dodatno smanji proizvodnju, otvoren je prostor za novi sukob sa Zapadom
Iznenadna odluka OPEK plus grupe da smanji proizvodnju mogla bi uticati na rast cijena nafte na 100 dolara po barelu, otvarajući prostor sa novi sukob sa zapadom koji se bori sa rastom kamatnih stopa, kazali su juče analitičari i trgovci.
Odluka ukazuje na jedinstvo unutar kartela OPEK plus, uprkos pritisku Vašingtona na zalivske saveznike da olabave veze sa Moskvom, dok istovremeno podriva napore zapada da ograniči ruski prihod od nafte, ističe Rojters.
Kao rezultat odluke članica OPEK-a i njihovih saveznika, uključujući i Rusiju, cijena nafte je juče skočila za šest procenata. Saudijska Arabija je saopštila da je smanjenje proizvodnje mjera predostrožnosti u cilju podrške tržišnoj stabilnosti. Zamjenik ruskog premijera Aleksander Novak kazao je da je uplitanje u tržišnu dinamiku jedan od razloga smanjenja. Međunarodna agencija za energiju je saopštila da smanjenje proizvodnje rizikuje da pogorša situaciju na ionako napetom tržištu i da izazove dodatni rast cijena nafte usljed inflatornih pritisaka.
”Novi rezovi u proizvodnji potvrđuju da je grupa OPEK plus netaknuta i da je Rusija i dalje njen integralni i važan dio”, kazao je za Rojters analitičar Bjarne Šildrop.
Veće cijene će vjerovatno značiti dodatni profit za Moskvu kako bi finansirala skupi rat u Ukrajini i pogoršati odnose između Saudijske Arabije i SAD, kazao je Šildrop. “Američka administracija bi takođe mogla tvrditi da će veće cijene nafte podriti njene napore da ugasi inflacioni požar”, dodao je on.
Sa većim cijenama i manjim zalihama sirove nafte iz Bliskog istoka, Kina i Indija bi mogle biti prinuđene da kupuju više ruske nafte, što bi povećalo prihode Moskve, kazao je za Rojters jedan indijski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
Džon Kirbi, koordinator strateške komunikacije američkom Savjetu za nacionalnu bezbjednost kazao je da su zvaničnici SAD bili unaprijed obaviješteni o odluci grupe OPEK plus. Na pitanje o izvještajima da je smanjenje povezano sa neuspjehom SAD da brzo popune Strateške rezerve, Kirbi je kazao “ne mogu čak ni da spekulišem zašto je ova odluka donijeta”. Ovakvi rezovi nijesu preporučljivi, imajući u vidu tržišnu neizvjesnost, kazao je on i dodao da su SAD to jasno stavile do znanja OPEK-u. Bijela kuća je fokusirana na potrošače, a ne na barele i nastaviće da sarađuje sa globalnim proizvođačima kako bi obezbijedila manje cijene za potrošače.
Zapad je u više navrata kritikovao OPEK za manipulisanje cijenama i stajanje na stranu Rusije, uprkos ratu u Ukrajini.
SAD, kako ističe Rojters, razmatraju usvajanje zakona poznatog kao NOPEK, koji bi omogućavao zapljenu imovine OPEK-a na američkoj teritoriji u slučaju dokazanog tržišnog dosluha.
OPEK plus je kritikovao Međunarodnu agenciju za energiju (IAE), u kojoj su SAD najveći donator, zbog oslobađanja naftnih rezervi prošle godine, u potezu za koji je agencija tvrdila da je neophodan za obaranje cijena usljed strahova da će sankcije poremetiti ruske zalihe.
Međutim, predviđanje IAE se nikada nije obistinilo, usljed čega su izvori iz OPEK-a tvrdili da je ta odluka bila politički motivisana kako bi pomogla rejtingu predsjednika Džoa Bajdena.
izvor: Vijesti online