Domaćin 26. Konferencije Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama biće Glazgov (Škotska). Posebno je pohvalan podatak da će Škoti učesnike ove manifestacije značajne za borbu protiv porasta temperature u novembru verovatno dočekati trošeći isključivo električnu energiju iz obnovljivih izvora.
Cilj Škotske je da zaključno sa krajem 2020. godine potrebe stanovništva i industrije za strujom zadovoljava isključivo čistim energetskim resursima.
Država je sve elektrane na ugalj ugasila još 2016. godine, posle 115 godina eksploatacije prljavog energenta u ove svrhe. Proizvodnja električne energije iz tog naftnog derivata je u najvećem škotskom postrojenju Longanet prestala u martu te godine. Četvrtina škotskih domova se u prošlosti snabdijevala odatle.
Nedostajući kapaciteti su zamijenjeni energijom vjetra i gasom koji se smatra nešto čistijim fosilnim gorivom.
Pored težnje za „ozelenjavanjem“ energetskog miksa, motivi tranzicije na čistu energiju su bili
Jedno od inovativnih tehnoloških rješenja koje je Škotska implementovala kako bi ostvarila svoje težnje je i prva plutajuća vetroelektrana na svijetu Hajvind, snage 30 MW. Projekat je u junu prošle godine proširen sistemom baterija kapaciteta 1 MW.
Beatris, vetroelektrana na moru koja je najveći škotski obnovljivi elektro-proizvođač, može da generiše dovoljno energije za napajanje 450.000 domaćinstava.
Tokom 2018. godine, u Škotskoj je, prema zvaničnim podacima, 76,2 odsto potrošene električne energije bilo zelenog porijekla, ali se očekuje da će planovi o apsolutnom učešću obnovljivih izvora u proizvodnji struje biti ispunjeni zahvaljujući ambicioznoj i vizionarskoj vladi. Povrh toga, Škoti žele da do 2045. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte spuste na nulu – pet godina ranije u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju i druge države. Vrijedno je pomena da se ne koriste međunarodnim mehanizmima za neutralisanje svojih zagađujućih ispuštanja.