SJEVERNA MAKEDONIJA: NOVA STRATEGIJA ENERGETIKE, INVESTICIJE DO 17 MILIJARDI EURA

Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, smanjenje energetskog siromaštva i zaštita ranjivih potrošača, stabilnost, konkurentnost i ekonomska funkcionalnost energetskog sektora, kvalitetno snabdijevanje potrošača svim vrstama energije, korišćenje obnovljivih izvora i poboljšanje energetske efikasnosti – ovo su samo neki od ciljeva predviđeni novom makedonskom strategijom energetskog razvoja do 2040. godine, koju je pripremio Centar za energiju i održivi razvoj pri Makodonskoj akademiji nauka i umjetnosti, MANU.
Strategija implemetnira trenutna kretanja u svijetu, prilagođena energetskim mogućnostima i resursima države. Prema izjavama zvaničnika Vlade, energetske potrebe građana će biti zadovoljene, a cijene neće biti značajno povećane.
Strategija predviđa tri scenarija – referentni, scenario energetske tranzicije i zeleni scenario. Od toga je najpovoljniji, prema rečima zamenika premijera za ekonomska pitanja Koča Anguševa, referentni scenario, ali se i druga dva scenarija moraju razmotriti.
„U narednih 20 godina predviđene su investicije do 17 milijardi eura. Ta sredstva država ne može sama da obezbijedi i zato svi treba da budemo svjesni da energija treba da pređe u okvir privatnih ulaganja i javno-privatna partnerstva, da bude generator stranih i domaćih investicija, jer ako država rješava probleme zaduživanjem to nije kratkoročno rešenje, već dugoročni problem. Zbog toga naša ekonomija treba da bude otvorena za ulaganja u energiju“ rekao je Angušev na predstavljanju strategije u MANU.
očnoj strategiji, resursi uglja za termoelektranu Bitolj bliže se iscrpljivanju. Za snabdevanje TE Bitolj koriste se rudnici Suvodol i Brod Gneotino. S obzirom na procenjene rezerve iskoristivog uglja iz 2014. godine i godišnji kapacitet proizvodnje, procenjuje se da preostali proizvodni kapacitet iznosi 16 godina za rudnik Suvodol i 11,5 godina za Brod Gneotino.
„S obzirom na projektovanu prosečnu godišnju potrošnju uglja u termoelektrani Bitolj, procenjuje se da su preostale rezerve u toj oblasti dovoljne za još 15,4 godina. Prema petogodišnjem investicionom planu ELEM-a, od 2018. do 2022. godine, puštanje u pogon novog rudnika Živojno moglo bi povećati snabdevanje ugljem TE Bitolj za još 10,6 godina“, navodi se u strategiji.
TE Oslomej suočava se sa izazovima sigurnog snabdevanja ugljem. TE Oslomej se snabdeva isključivo iz rudnika Oslomej, koji je gotovo iscrpljen, kaže se u strategiji.