U 2020. godini, od inicijano planiranih 170 Mio. €, petogodišnjim investicionim planom, u fazi izvođenja će biti projekti vrijedni oko 120 Mio. €. Investicije su planirane i započete u svim segmentima elektroenergetskog sistema, od SE Briska gora, preko HE Komarnica, do ekološke sanacije TE Pljevlja. Ogroman posao predstoji i u nastavku rekonstrukcije dvije velike hidroelektrane „Piva“ i „Perućica“, koje će dovesti do višedecenijskog produženja rada. Takođe, 10 miliona vrijednih investicija u male HE dodatno će osnažiti hidropotencijal sistema, ocijenio je izvršni direktor Direkcije za razvoj i inženjering EPCG, Ivan Mrvaljević, u intervjuu listu „Elektroprivreda“. Dodao je da će taj investicioni ciklus omogućiti diversifikaciju proizvodne električne energije, uz kontinuirano povećanje učešća OIE
Prioritet razvoja elektroenergetskih sektora u zemljama regiona Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, u periodu do 2030. godine, treba da bude razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), a u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. EPCG je počela taj ciklus.
Jeste. Elektroprivreda Crne Gore je 2018. godina otpočela novi investicioni ciklus koji i predviđa diversifikaciju proizvodne električne energije, uz kontinuirano povećanje učešća OIE koje započinje već od 2022., pri čemu se ne grade novi termoenergetski objekti (TE) nego se vrši ekološka rekonstrukcija postojeće termoelektrane.
Predmetna diversifikacija proizvodne el. energije prvenstveno je bazirana na upotrebi alternativnih OIE tehnologija tj. planirana je izgradnja novih solarnih fotonaponskih elektrana i vjetroelektrana u saradnji sa renomiranim partnerima. U tom kontekstu EPCG u periodu 2020-2024. kroz dvije faze u saradnji sa finskom nacionalnom energetskom kompanijom FORTUM i najvećim EPC ugovaračem u oblasti solarnih elektrana kompanijom Sterling & Willson planira izgradnju SE „Briska Gora“ ukupne snage od 250 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 450 GWh, pri čemu bi prva faza snage 50 MW proizvodila 90 GWh el. energije. Ukupna vrijednost projekta premašuje 200 Mio €. Procedura potrebnih izmjena i dopuna postojećeg PUP-a Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na definisanje priključka elektrane na prenosnu mrežu, je u završnoj fazi i usvajanje ovog dokumenta je predviđeno za april 2020. tako da u konačnom na ljeto ove godine možemo očekivati i početak realizacije ugovora.
Nastavljamo i sa aktivnostima na realizaciji projekta izgradnje VE „Gvozd“, vjetroparka snage od oko 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh, koji Elektroprivreda Crne Gore, u skladu sa potpisanim Ugovorom o zajedničkom razvoju projekta, realizuje u saradnji sa austrijskom kompanijom IVICOM. Za ovu godinu planirano je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izvođenje potrebnih geoloških-istražnih radova kao i sprovođenje pregovora o finansiranju sa međunarodnim finansijskim institucijama, po čijim pravilima će se i realizovati svi tenderi za nabavku opreme za vjetropark. Po završetku izrade samog projekta, dobijanje građevinske dozvole i početak radova na izgradnji VE Gvozd, procijenjene vrijednosti od oko 60 Mio. €, očekujemo sledeće godine, sa projektovanim puštanjem u rad u IV kvartalu 2022. godine.
Sprovođenje složenog procesa energetske tranzicije u zemljama regiona zahtijeva sagledavanje višestrukih izazova i prevazilaženje mnogobrojnih barijera kao što su vrlo često i komplikovane administrativne procedure ishodovanja dozvola, tehnička ograničenja mreža sa aspekta priključenja OIE, unapređenje tržišta električne energije i svakako možda i najvažnije, pozitivan pristup međunarodnih finansijskih institucija novim projektima tj.obezbjeđenje povoljnih uslova finansiranja u vremenu kada neće biti predviđena podrška u vidu podsticaja, bilo feed in tarifa ili aukcija odnosno prioritetnog pristupa mreži ili dispečinga OIE, već će npr. moguća biti opcija sklapanja korporativnih ugovora o otkupu električne energije.
Iako je Crna Gora već ostvarila značajan napredak u ovom pogledu u cilju efikasne integracije većih proizvodnih kapaciteta OIE u EES i u narednom periodu od suštinske važnosti upravo će biti: investicije u prenosnu mrežu,dalji razvoj i povezivanje tržišta, regionalni pristup balansiranju i regulaciji frekvencije uz stvaranje tržišta sistemskih i pomoćnih usluga kao i pristup povoljnim izvorima finansiranja.
Jedan od ključnih elemenata razvojnog plana EPCG je ipak hidroenergetika, tačnije izgradnja novih i rekonstrukcija i modernizacija postojećih objekata. EPCG je u tom dijelu pokrenula i pokreće velike projekte!
Na otvaranju Svjetskog hidrokongresa, održanom u Parizu u maju 2019. godine, direktor Međunarodne agencije za energiju dr Fatih Birol je istakao da će upravo hidroenergetika igrati ključnu ulogu u dostizanju ciljeva Pariškog sporazuma i borbi protiv klimatskih promjena.
U saradnji sa Elektroprivredom Srbije, Elektroprivreda Crne Gore radi na izradi idejnog projekta izgradnje HE „Komarnica“ instalisane snage od 155 MW i očekivane proizvodnje do 220 GWh. Vrijednost projekta je procijenjena na iznos od 260-290 Mio. €. Posao je povjeren konzorcijumu Energoprojekt Hidroinženjering i Institut Jaroslav Černi iz Beograda i definisano je tehničko rješenje, koje je u potpunosti ekološki prihvatljivo i koje ni na koji način neće ugroziti kanjon Nevidio.
Nakon sprovedenih javnih rasprava u opštinama Plužine i Šavnik, u martu ove godine očekujemo i usvajanje Detaljnog prostornog plana za višenamjensku akumulaciju Komarnica, kojem će prethoditi i pozitivna ocjena Strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Upravo će usvajanje plana, nazovimo ga zeleno svijetlo, biti ključni korak za dalji razvoj projekta, nakon kojeg ćemo i definisati optimalni modela realizacije projekta i njegovog finansiranja i koje će nakon višedecenijskih istraživanja omogućiti da se pristupi izgradnji HE Komarnica.
Jednako važni i definitivno preduslov uspješne energetske tranzicije su projekti rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata. U saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom već je u fazi implementacije Projekat rekonstrukcije i modernizacije HE “Piva”, vrijedan 15 miliona eura, koji izvodi konzorcijum Litostroj Slovenija-ABB Italija, otpočet 2018. godine. Nakon uspješno završene rekonstrukcije i modrnizacije sistema sopstvene potrošnje elektrane u 2020. godini će u potpunosti biti završene sve aktivnosti vezane za rekonstrukciju i modernizaciju agregata A2 i A3.
EPCG je upravo u septembru 2019. godine otpočela i sa realizacijom projekta rekonstrukcije i modernizacije HE „Perućica“ i potpisala novi kreditni aranžman sa KfW bankom vrijedan 33 miliona eura. Nakon intenzivnog rada na pripremi potrebne projektne dokumentacije u 2020. nas očekuje potpisivanje četiri ugovora vezanih za realizaciju projekta.
U februaru krećemo sa tenderskim postupkom za građevinski dio projekta tj. rekonstrukciju i nadvišenje kanala Opačica i sanaciju kanala Moštanica procijenjene vrijenosti 7 Mio. €, uz očekivanje da ćemo na ljeto i početi sa samim izvođenjem radova. Takođe je početkom marta planirano i potpisivanje Ugovora sa stručnom-tehničkim konsultantom koji će pokrivati cjelokupni petogodišnji period realizacije projekta vrijednosti od oko 900.000 €. Period april/maj je rezervisan za objavu, kako to volimo da kažemo, samog srca ovog projekta tj. elektromašinskog-dijela projekta procijenjene vrijednosti 22 miliona eura, koji obuhvata rekonstrukciju i modernizaciju hidromašinske i elektro oprema agregata A5, A6 i A7, hidromehaničke opreme zatvaračnica, opreme za hidrološko – hidraulička mjerenja, ugradnju integralnog informacionog sistema na nivou elektrane.
Realizacijom projekta će se stvoriti svi uslovi za potpuno ostvarenje svih benefita od projekta prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano i projekta instalacije osmog agregata tj. povećanja inastalisane snage elektrane za 58,5 MW i proizvodnje električne energije za oko 50 GWh druga dva razvojna projekta čija je priprema u toku.
Naime u 2020. godine očekuju nas i pregovori sa Njemačkom razvojnom bankom o novom aranžmanu za ugradnju osmog agregata u HE “Perućica” snage 58,5 MW i ukupne vrijednosti 23 miliona eura, čime ćemo, bez bilo kakvih dodatnih zahvata na životnoj sredini, doći do povećanja instalisane snage i ukupne proizvodnje elektrane. Sami Ugovor za izradu projektne i tenderske dokumentacije za ugradnju agregata A8, će biti potpisan u 2020. godini i počeće njegova realizacija.
Dodatno, EPCG će uložiti preko 10 Mio. € u projekte rekonstrukcije i modernizacije naših malih hidroelektrana djelimično i u saradnji sa našim partnerom u kompaniji Zeta Energy, kompanijom NTE iz Norveške. Nakon uspješnog završetka rekonstrukcije i modernizacije mHE „Slap Zete“, u aprilu ove godine biće puštena u rad i u potpunosti rekonstruisana mHE „Glava Zete“ čime će se i završiti realizacija ovog projekta vrijednosti 8 Mio. €, koja će povećati proizvodnju mHE sa 18 GWh na 29 GWh godišnje.
U 2020. godini od inicijano planiranih 170 Mio. € petogodišnjim investicionim planom u fazi izvođenja će biti projekti vrijednosti od 120 Mio. €. Namjera EPCG je da i u okviru investicionog plana 2020-2024 zadrži potpuno isti kurs daljeg razvoja i investicija, što nas u konačnom, a uvažavajući potrebno vrijeme izgradnje HE Komarnica, dovodi do vrijednosti investicija od preko 700 Mio. €. koje će se realizovati u perspektivi razvoja do 2027. godine.
Šta će se dešavati sa budućim korišćenjem uglja, samim tim i sa TE „Pljevlja“, koja jeste energetski oslonac sistema Crne Gore?
Revidirajući svoje energetsko i klimatsko zakonodavstvo, paketom „Čista energija za sve Evropljane“, Evropska komisija je usvojila niz „mjera za omogućavanje“, usmjerenih na podršku regionima i sektorima koji se smatraju najranjivijim u tranziciji. Regioni uglja, tj. regioni u kojima se aktivno eksploatiše ugalj, su identifikovani kao prioritetno područje intervencije za EU, zbog njihovog velikog oslanjanja na djelatnosti vezane za ugalj, u svrhu ostvarivanja prihoda i obezbjeđenja radnih mjesta u lokalnim zajednicama.
U decembru 2017. Evropska komisija je pokrenula svoju Platformu za regione uglja u tranziciji, otvorenu platformu za više zainteresovanih strana. koja okuplja sve relevantne aktere iz ugljenih regiona EU, dok je Energetska zajednica 2019. pokrenula inicijativu da se platforma proširi na zemlje članice uključujući i Crnu Goru, uz predviđeno aktivno učešće i energetskih kompanija.
Kao potpisnica Atinskog sporazuma i članica Energetske zajednice u proteklom periodu Crna Gora je usvojila čitav set zakona i podzakonskih akata koja regulišu pitanja zaštite životne sredine, od kojih su najvažniji sa energetskog aspekta, Zakon o zaštiti klime i Zakon o industrijskim emisijama.
Regionalno gledano, bez ikakve dileme, najviše izazova će biti upravo u termoenergetici tj. poštovanju standarda životne sredine koje propisuje evropska legislativa. Poseban izazov će, svakako, predstavljati i izgradnja novih termoblokova tj. mogućnost odnosno nemogućnost obezbjeđenja finansiranja, kao i završetak onih čija je izgradnja nedavno otpočela.
Sa ekonomskog aspekta će najvažniji uticaj imati uvođenje ETS sistema tj. šeme trgovinama emisijama CO2 i uvođenja obaveznog plaćanja naknada za CO2. U ovom pogledu izazovi će u regionu biti puno veći u odnosu na samu Crnu Goru, upravo zbog procenta učešća termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije, prije svega u Srbiji i BiH, a zatim i u ostalim članicama Energetske zajednice.
Globalno posmatrano, svjedoci smo energetske politike EU u pogledu korišćenja uglja, smjernica i ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom. Nedavno je i Njemačka, u kojoj je zastupljenost proizvodnje el. energije iz uglja na visokom nivou, najavila da će nastaviti sa korišćenjem uglja do 2038. godine, dok iz Slovenije stižu najave da će se sa eksploatacijom uglja u Velenju prestati u periodu 2040-2044.
Granične vrijednosti emisija iz termoelektrana su pooštrene. U julu 2017. godine Evropska komisija je donijela odluku kojom su propisani novi zahtjevniji parametri zaštite životne sredine, propisani Direktivom o industrijskim emisijama 2010/75/EC kako za postojeće, tako i za potencijalne nove termoenergetske objekte.
EPCG je počela realizaciju projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE “Pljevlja” uz predviđeno poštovanje najstrožijih novousvojenih graničnih vrijednosti emisija. Upravo će realizacija tog projekta, u periodu 2020-2022. omogućiti nesmetan rad kako same TE “Pljevlja”, tako i produženje rada cjelokupnog kompleksa TEP-RUP, koji ukupno zapošljava 1200 radnika, za bar još 20 godina, i čiji je rad od presudnog značaja za ekonomski i društveni razvoj ne samo EPCG, nego i sjevernog regiona i države u cjelini.
Koje investicije u EPCG planirate tokom 2020. godine?
U periodu 2020-2024. kroz dvije faze, u saradnji sa finskom nacionalnom energetskom kompanijom FORTUM i najvećim EPC ugovaračem Sterling & Willson, planirana izgradnja SE „Briska Gora“, ukupne snage od 250 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 450 GWh, ukupne vrijednosti 200 Mio €.
U saradnji sa austrijskom kompanijom IVICOM, počinju aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje VE Gvozd, vjetroparka snage od oko 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh; sa EPS–om kreće izrada idejnog projekta i usvajaanje DPP za HE Komarnica, instalisane snage od 155 MW i očekivane proizvodnje do 220 GWh, vrijednosti od 260-290 Mio. €.
U saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom već je u fazi implementacije projekat rekonstrukcije i modernizacije HE “Piva”, vrijedan 15 miliona eura; u 2020. godini će u potpunosti biti završene sve aktivnosti vezane za rekonstrukciju i modernizaciju agregata A2 i A3. Potpisaće se četiri nova ugovora za realizaciju projekta rekonstrukcije i modernizacije HE Perućica, a pregovaraće se sa Njemačkom razvojnom bankom o novom aranžmanu za ugradnju osmog agregata, snage 58,5 MW i ukupne vrijednosti 23 miliona eura.
U aprilu biće puštena u rad i u potpunosti rekonstruisana mHE Glava Zete, koja će povećati proizvodnju sa 18 GWh na 29 GWh godišnje.
Realizacijom projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE “Pljevlja”, u periodu 2020-2022. omogućiće se nesmetan rad TE, te produženje rada cjelokupnog kompleksa TEP-RUP, koji ukupno zapošljava 1200 radnika.