U Evropskoj uniji je u 2020. godini 38% električne energije dobijeno iz obnovljivih izvora, koji su tako u Uniji prvi put pretekli ugalj i gas kao do tada glavne izvore proizvodnje električne energije.
Učešće fosilnih goriva u energetskom miksu EU palo je na 37 odsto, dok su izvor preostalih 25 odsto energije bile nuklearne elektrane, pokazala je studija koju su 25. januara objavili klimatski tink-tenkovi Ember, iz Londona, i Agora energetski zaokret (Agora Energiewende), iz Berlina.
U 2020. godini povećani su kapaciteti kako vjetro-elektrana, tako i solarnih elektrana, i one su proizvele 14 odsto, odnosno 5 odsto, a zajedno približno petinu struje proizvedene EU.
Preostalih 19 odsto struje iz obnovljivih izvora generirano je u hidroektranama ili od biomase, pri čemu su kapaciteti ta dva izvora u EU proteklih godina stagnirali i nijesu se povećavali.
“Na počeku decenije globalne klimatske akcije, zadovoljstvo je vidjeti da je Evropa već stigla do prekretnice u pogledu zelene energije. Brzi rast energija vjetra i sunca primorao je ugalj na povlačenje, ali to je tek početak”, izjavio je viši analitičar u tink-tenku Ember Klajmat, Dejvid Džons.
Povećanje
učešća obnovljivih izvora i smanjanje udjela uglja znači da je prizvodnja
električne energije u Evropi prošle godine bila 29 odsto čistija nego 2015.
godine.
“Evropa se oslanja na vjetar i solarnu energiju
kako bi osigurala ne samo da se do 2030. postepeno izbaci ugalj, nego i
proizvodnja gasa, zamijene nuklearne elekrane i zadovolji rastuća potražnja za
strujom zbog električnih automobila i toplotnih pumpi”, dodao je Džons.
Tokom 2020. godine kapacitet vjetro-parkova i solarnih elektrana povećan je za 51 teravat-čas (TWh), što je znatno iznad prosjeka, ali studija ukazuje da će taj rast morati da bude i 100 TWh godišnje da bi EU do 2030. godine dostigla obavezujuće klimatske ciljeve koje je sebi zacrtala.
Članice
EU su prošle godine predstavile planove za proizvodnju struje iz obnovljivih
izvora, ali ti planovi u ovom trenutku omogućavaju ukupno povećanje od 72 TWh
godišnje.
Vidljive su i velike razlike među pojedinim članicama.
Pa tako, iako je Danska prošle godine proizvela 62% svoje struje od energije vjetra
i sunca ili dvostruko više od Irske koja je na drugom mestu, njen je tržišni
udio relativno mali sa 18 TWh.
Istovremeno,
sedam zemalja nije zabilježilo gotovo nikakav napredak u proizvodnji obnovljive
energije i to su Portugal, Rumunija, Austrija, Italija, Češka, Slovačka i
Bugarska.
Međutim, na energetsku sliku u EU uticala je tokom
2020. i pandemija kovid-19, pa je tako potrošnja struje zbog lock dauna i
zamrzavanja privrednih aktivnosti 2020. bila 4 odsto manja, a potražnja na
tržištu bila je manja nego prethodnih godina.
Zato su sa smanjenu potrošnju uglja prošle godine u podjednakoj mjeri zaslužni obnovljivi izvori energije, kao i pandemija i smanjena potrošnja.
Ipak, uticaj pandemije na potrošnju struje nije dugo trajao i u drugom dijelu godine pad potrošnje fosilnih goriva se zaustavio, dijelom i zahvaljujući manjoj aktivnosti nuklearnih centrala, koje su proizvele 10 odsto manje energije i zabilježile najtežu godinu u svojoj istoriji.
Ukupno gledajući, potrošnja uglja opala je u 2020. godini u EU za 20 odsto, a u odnosu na 2015. godinu je prepolovljena. Međutim, potrošnja prirodnog gasa smanjena je prošle godine za samo 4 odsto i to najviše zbog cijene koja gas čini i dalje najjeftinijim fosilnim gorivom.
Najveće smanjenje udjela uglja u energetskom miksu, za polovinu, registrovano je u Holandiji i Španiji, dok je u Poljskoj potrošnja uglja smanjena samo 8 odsto.
Izvor: Elektroenergetika
Foto: E2 portal