Njemačka želi da ubrza rast obnovljivih izvora energije, posebno vjetroelektrana na kopnu, kao i dekarbonizaciju industrije i elektrifikaciju transporta i grijanja, najavio je ministar za ekonomiju i zaštitu klime Robert Habeck. Nova vlada će pokrenuti hitne klimatske programe koji treba brzo da donesu rezultate, kako bi adekvatno odgovorila na ogroman zadatak – postavljene klimatske ciljeve do 2030. godine.
Prema trenutnom stanju, Njemačka ne ispunjava ciljeve smanjenja emisija za 2021. i 2022. i na putu je da podbaci u učinku za 2030. za 15 procenata ukoliko se ne uvedu nove mjere, izjavio je Habeck tokom predstavljanja budućih mjera Vlade u Berlinu. Klimatski ciljevi za 2030. predviđaju smanjenje nivoa gasova staklene bašte za 55 procenata od nivoa iz 1990. godine.
Ministar iz redova Zelenih naglasio je da nova njemačka vlada pred zadatkom dekarbonizacije industrije, saobraćaja i grijanja. Vlada mora brzo da usvoji sveobuhvatne klimatske mjere kako bi se vratila na pravi put za klimatski cilj do kraja decenije, po njegovom mišljenju.
Njemačka namjerava da ubrza ekspanziju energije iz obnovljivih izvora
Dodatni kapacitet vjetra na kopnu je u centru vladinog programa hitne klimatske akcije. Neophodno je da dva procenta njemačke kopnene površine budu namijenjena za energiju vjetra, izjavio je Habeck i najavio novi zakon o vjetroelektranama na kopnu.
Postavljanje solarnih panela biće obavezno za komercijalne zgrade i pravilo za nove privatne zgrade. Stvaranje više prostora za solarne instalacije na tlu je takođe dio plana za razvoj dva najvažnija obnovljiva izvora energije u Nemačkoj.
Ove mjere Ministarstvo planira da objedini u „uskršnji paket“ i nakon toga u drugi, „ljetnji paket“, sa ciljem da sve nove mjere budu važeće od 2023. godine.
Takođe, visoko na listi novog ministra je i povećanje resursa vodonika. Habeck ističe da će njegova godišnja potrošnja u industriji čelika do 2030. dostići 15 teravat-sati.
Gas kao rezervni energent
Ugalj ne bi trebalo da bude jednostavno zamijenjen gasom, rekao je Habeck. Njemačkoj će, ipak, biti potreban gas kao podrška i rezerva u onim danima kada nema dovoljno vjetra ili sunca i dok se ne izgradi neophodna infrastruktura za vodonik, dodao je.
Habeck je ponovio da će Njemačkoj biti potrebne nove elektrane, u početku na prirodni gas, kako bi se premostio period do dovoljno dostupnih obnovljivih kapaciteta. Ipak, vlada ne podržava uključivanje prirodnog gasa kao održive investicije u taksonomiju EU.
Zadatak je ravnoteža između očuvanja prirode i obnovljivih izvora energije, ističe Habeck.
Ukoliko ekspanzija obnovljivih izvora energije postane „preovlađujući javni interes“, to može imati prioritet u odnosu naspram drugih problema, kao što su očuvanje prirode i zaštita životinja, izjavio je.
Pronalaženje prave ravnoteže između očuvanja prirode i obnovljivih izvora energije je ključni zadatak u ovom trenutku, tvrdi Habeck.
Povećana potražnja, ali najavljeno smanjenje potrošnje
Najavljeno je i oslobađanje potrošača od takse na obnovljivu energiju na računima za struju od 2023. godine. Zatim i povećanje upotrebe toplotnih pumpi, ekspanzija e-mobilnosti i izgradnja 100.000 novih punjača za električna vozila godišnje.
„Da bi grijanje i vožnja na struju bili privlačniji, obnovljiva energija bi trebalo da postane jeftinija“, istakao je Ministar.
Habeckovo ministarstvo očekuje da će godišnja potražnja za električnom energijom do 2030. porasti sa trenutnih oko 560 teravat-sati na oko 700 teravat-sati. Takođe, iz Ministarstva navode da bi Njemačka trebalo da smanji potrošnju električne energije za 20 do 25 procenata, ukoliko želi da ostvari klimatske ciljeve 2030.
Investicije i zaštita industrije
Prema ranijim najavama, nova njemačka vlada trebalo bi da obezbijedi ulaganja od oko 860 milijardi eura do 2030. godine kako bi se pokrenule aktivnosti na smanjenju emisija u svim sektorima privrede, saopštila je uticajna lobistička grupa Asocijacija njemačke industrije (BDI).
„To čini pritisak na kreatore politike ogromnim, kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2045, a pritom očuvala konkurentnost industrije“, podvukao je predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm.
Porast emisija i sporiji rast investicija u 2021
Udio obnovljivih izvora energije u energetskom miksu je opao, dok su emisije značajno porasle, što u oštroj suprotnosti sa novim klimatskim ciljevima Njemačke, navodi se u godišnjem pregledu njemačke kompanije Agora Energiewende.
„S jedne strane, 2021. je godina u kojoj je Njemačka sebi postavila najambicioznije klimatske ciljeve u svojoj istoriji. S druge strane, jaz u implementaciji raste. Nova savezna vlada mora požuriti da zatvori ovaj jaz efikasnim mjerama zaštite klime,“ izjavio je Simon Müller, direktor Agora Energiewende.
Usporena je ekspanzija postrojenja za obnovljivu energiju. Prošle godine je instalirano 6,7 gigavata, pa je ukupna snaga dostigla 137 gigavata. Oko 75 procenata kapaciteta novih pogona čine solarne elektrane, a ostatak vjetroelektrane na kopnu. Nijedna vjetroturbina na moru nije povezana na mrežu tokom 2021. godine.
S druge strane, emisije gasova staklene bašte su u Njemačkoj značajno porasle. Zabilježen je godišnji porast od približno 33 miliona tona ugljen-dioksida ili 4,5 odsto. To dovodi njemački klimatski cilj za 2030. u opasnost, napominje se u analizi Agore.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Foto: BMWI