Energetski kabl sa Italijom će potpuno promijeniti situaciju i naglo podići likvidnost crnogorskog tržišta električne energije. Kad dođe do spajanja sa italijanskiin, crnogorsko tržište će biti 200 teravata ili 70 puta veće od sadašnje potrošnje, kazao je direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač na sastanku sa članovima skupštinskog odbora za ekonomiju. Tema sastanka je bila evropske integracije Crne Gore u oblasti energetike.
On je ocijenio da će se to dogoditi za godinu ili malo više jer Crna Gora treba da usvoji još neke zakone koji će omogućiti spajanje ova dva tržišta.
To će imati veliki uticaj na cijeli region, jer će Crna Gora postati odjednom najlikvidnije tržište u regionu, mnogo likvidnije od srpskog, bosanskog ili bilo kojeg drugog u okolini. Polako će doći do spajanja tržišta ostalih zemalja sa crnogorskim ocijenio je Kopač.
Saopštio je da se paralelno dešava spajanje kosovskog i albanskog tržišta, što će biti završeno u aprilu ili maju naredne godine.
Albanija i Kosovo su formirali zajedničku berzu električne energije koja još ne funkcioniše, ali prije ili kasnije to će se desiti. Možda će se za dvije tri godine crnogorsko i italijansko spojiti sa albanskim i kosovskim kazao je Kopač i dodao da se u regionu dešavaju velike promjene, koje će donijeti mnogo više konkurencije i mogućnosti izbora za potrošače. Podsjetio je da je sadašnja likvidnost tržišta električne energije u Crnoj Gori mala, a berza električne energije još ne funkcioniše, jer nijesu ispunjeni svi uslovi.
Kopač je ocijenio da je Crna Gora najprogresivnija i najuspješnija u energetskim reformama, naročito u sektoru električne energije, a zadovoljavajuće je stanje i u održivom razvoju. Visoko je ocijenio rad RAE, za koju tvrdi da je sa makedonskom agencijom najbolja u regionu. Sa Agencijom za zaštitu konkurencije su, kazao je, manje zadovoljni, jer od 2013. nije ispitala nijednu povredu prava konkurencije u energetskom sektoru, osim preispitivanja spajanja, što je formalnost.
Potrebno je da se zakon o tržištu električne energije u manjem dijelu izmijeni kako bi ga uskladili sa najnovijim detaljima iz pravnog okvira EZ sugerisao je on.
Ocijenio je da je Crna Gora u oblasti obnovljivih izvora daleko premašila svoju obavezu i podsjetio da EU planira da do 2050. svu struju proizodi iz obnovljivih izvora. Kazao je da BiH, Kosovo i Srbija imaju visoke subvencije za obnovljive izvore do kojih dođu samo oni koji imaju jaku vezu. Iznio je makedonski primjer, gdje je uslov za gradnju ko traži manje subvencije, a odnedavno i ko više plaća državi za lokaciju. Došli su do toga da investitor plaća tri eura po megavatu samo da bi gradio na državnom zemljištu, a struju prodaje na slobodnom tržištu.
Kopač je podsjetio da TE “Pljevlja” od prošle do 2023. može raditi samo 20 hiljada sati.
TE radi punim tempom i ako tako nastavi, po direktivi bi morala da se zatvori u junu naredne godine, ukoliko ne bude završena ekološka rekonstrukcijakazao je Kopač i dodao da je čuo da se niko nije žalio na izbor konzorcijuma koji treba da obavi taj posao.
Crna Gora, kazao je Kopač, nema strateške rezerve nafte i derivata.
Posljednji nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftom i derivatima bio je finalizovan 2016. i od tada je u proceduri. Nijeste jedni koji stagniraju u ovom dijelu, ali bi bilo dobro da je usvojen rekao je Kopač i dodao da ne može red da CG krši propise Energetske zajednice, jer ta direktiva stupa na snagu 2023. Od tada će sve članice morati da imaju zalihe nafte za tri mjeseca.
To je teško napravit preko noći ocijenio je Kopač i dodao da samo Srbija i Makedonija imaju rezerve koje povećavaju.
Photo: balkaneu.com