Posao izrade idejnog projekta za izgradnju Hidroelektrane (HE) Komarnica poveren je konzorcijumu Energoprojekta Hidroinženjeringa i Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi i već je definisano tehničko rješenje, koje je u potpunosti ekološki prihvatljivo i koje će nakon perioda decenijskih istraživanja omogućiti da se ova elektrana izgradi, kaže u intervjuu za Balkan Green Energy News Igor Noveljić, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), i dodaje da se idejni projekat priprema u saradnji sa Elektroprivredom Srbije (EPS).
U razgovoru za naš portal Noveljić najavljuje nove investicije ove kompanije, objašnjava kakva je budućnost termoelektrana na ugalj u regionu, kao i šta će promeniti početak rada podmorskog kabla između Crne Gore i Italije.
Sve je veća razlika u cenama električne energije za domaćinstva, ali i privredu, kada se uporede Crna Gora, ali i region, i referentna tržišta u EU. Kako to komentarišete? Kako to utiče na poslovanje EPCG, ali i drugih kompanija u regionu?
Postoje periodi kada zbog određenih poremećaja dolazi do skokova cijena na tržištu u odnosu na cijenu snabdijevanja krajnjih potrošača, ali se ne može očekivati da cijene mogu pratiti te skokove, jer se sa krajnjim potrošačima formiraju dugoročni ugovori.
Regionalne vlade žele da liberalizacija i potpuna deregulacija tržišta i cijena izvedu postepeno, kako ne bi došlo do udara na standard građana
Generalno, ne bih se saglasio da je razlika u cijenama sve veća iz prostog razloga što se cijena električne energije u Crnoj Gori i zemljama regiona postepeno kreće ka tržišnoj cijeni u mjeri u kojoj se pojavljuje nova konkurencija i smanjuje monopol regionalnih energetskih kompanija. Nerazvijenost organizovanog tržišta u zemljama regiona (Albanija, Crna Gora, BiH) i manjak konkurencije i dalje posredno ograničava porast cijena domaćim kupcima, ali sa porastom trgovine, likvidnosti i broja učesnika, može se očekivati da budu izjednačenene sa tržišnom cijenom.
Treba imati na umu i vođenje odgovorne politike regionalnih vlada, koje žele da se proces liberalizacije i potpune deregulacije tržišta i cijena izvedu postepeno, kako ne bi došlo do udara na standard građana.
Šta je najveća prepreka liberalizaciji tržišta u regionu?
Prepeka nema. Tržište u Crnoj Gori je liberalizovano za domaćinstva od 2015. godine, a za ostalu potrošnju odnosno privredu od 2009.godine.
Razlog zbog čega još nema novih snabdjevača na maloprodajnom tržištu u Crnoj Gori je niska cijena električne energije koju EPCG nudi potrošačima – zbog ograničenja propisanih Zakonom o energetici. Kada posmatramo veleprodajno tržište, bilateralno tržište postoji i potpuno je liberalizovano i na njemu sada fukcioniše, ako se ne varam, više od 50 kompanija.
Nivo cene električne energije je direktno povezan sa investicijama. Kako u situaciji u kojoj su cene niske obezbediti neophodne investicije u nove proizvodne kapacitete, u zaštitu životne sredine, u obnovljive izvore energije (OIE), u uvođenje naprednih tehnologija – u sve ono što zahteva energetska tranzicija koja je u toku?
I pored te činjenice pokušavamo da uspostavimo balans između tržišnih cijena i socio-ekonomske situacije u zemlji. Sa druge strane, kako ste primijetili, mora se pratiti tehnološki i tranzicioni tok. Stoga, EPCG je 2018. godine počela novi investicioni ciklus u čijem su fokusu izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, rekonstrukcija i modernizacija postojećih postrojenja uz primjenu neophodnih mjera zaštite životne sredine.
Razvojem crnogorske berze i rastom trgovine, Crna Gora će dobiti referentnu cijenu električne energije i postati još interesantnija stranim investitorima za izgradnju novih elektrana za OIE i fabrika
Preduslov za ispunjenje zahtjevnih razvojnih ciljeva i energetske tranzicije su kvalitetno planiranje i priprema investicionih projekata, kao i obezbjeđenje finansijskih sredstava po povoljnim uslovima u saradnji sa razvojnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama, i saradnja sa renomiranim kompanijama u fazi implementacije projekata, bilo da je riječ o projektantskim kućama, izvođačima radova ili isporučiocima opreme.
EPCG tradicionalno ima uspješnu saradnju sa Svjetskom bankom, Njemačkom razvojnom bankom KfW, Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), ali i sa svim značajnijim regionalnim i svjetskim proizvođačima opreme.
Trgovina je važan izvor prihoda EPCG. Kako će na poslovanje EPCG uticati početak rada kabla između Crne Gore i Italije, kao i otvaranje crnogorske berze?
Stavljanjem u pogon podmorskog kabla Crna Gora – Italija, naša zemlja dobija još jednu operativnu granicu, što za EPCG znači direktan pristup jednom od najvećih tržišta Evrope. Ovdje vidimo mogućnost za još veći obim trgovine i povećanje broja partnera. Prilika je to i za povećanje obima tržišnog poslovanja i mogućnosti za optimizaciju našeg portfolija.
Razvojem crnogorske berze i porastom obima trgovine, Crna Gora će dobiti referentnu cijenu električne energije i time postati još interesantnija stranim investitorima za izgradnju novih OIE i industrijskih pogona.
EPCG, kao i ostale kompanije u regionu, imaju obavezu poštovanja standarda zaštite životne sredine koje definiše Sekretarijat Energetske zajednice. To su u stvari standardi EU, koja je jasno zacrtala svoje energetske i klimatske ciljeve. Gde vidite najviše izazova u poštovanju tih standarda kada je reč o EPCG, ali i o drugim kompanijama u regionu?
Bez ikakve dileme najviše izazova će biti upravo u termoenergetici odnosno poštovanju standarda životne sredine koje propisuje evropska legislativa u toj oblasti. Kao potpisnica Atinskog sporazuma i članica Energetske zajednice u proteklom periodu Crna Gora je usvojila čitav set zakona i podzakonskih akata koji regulišu pitanja standarda životne sredine od kojih su najvažniji Zakon o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, Zakon o zaštiti klime i Zakon o industrijskim emisijama.
Kao što znate EPCG je operator Termoelektrane (TE) Pljevlja, instalisane snage 225 MW, čiji je rad u skladu sa OPT-OUT opcijom, odobrenom od strane Ministarskog savjeta Energetske Zajednice Odlukom br. 2016/19/MC-ENC o odobravanju izuzeća postrojenja od usklađenosti sa graničnim vrijednostima emisija utvrđenim LCPD Direktivom 2001/80/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća, ograničen na ukupno 20.000 radnih sati od 01.01.2018. godine do 31.12.2023. godine.
Poseban izazov za region biće izgradnja novih termoblokova i obezbjeđenje finansiranja, kao i završetak onih čija je izgradnja nedavno počela
Granične vrijednosti emisija iz termoelektrana pooštravaju se, u julu 2017. godine Evropska komisija je donijela odluku kojom su propisani novi zahtjevniji parametri zaštite životne sredine propisani Direktivom o industrijskim emisijama 2010/75/EC kako za postojeće, tako i za potencijalne nove termoenergetske objekte.
Poseban izazov će, svakako, predstavljati i izgradnja novih termoblokova i mogućnost odnosno nemogućnost obezbjeđenja finansiranja, kao i završetak onih čija je izgradnja nedavno otpočela.
Sa ekonomskog aspekta će najvažniji uticaj imati uvođenje EU ETS sistema odnosno šeme trgovine emisijama CO2 i uvođenja obaveznog plaćanja naknada za CO2.
U ovom pogledu izazovi će u regionu biti puno veći u odnosu na samu Crnu Goru upravo zbog procenta učešća termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije, prije svega u Srbiji i BiH, a zatim i u ostalim članicama Energetske zajednice.
Korišćenje uglja je i dalje veoma zastupljeno u regionu, a grade se i nove termoelektrane. Kakva je sudbina ovog energenta u Crnoj Gori i regionu u energetskoj tranziciji?
Kao što sam rekao, izazov će biti u realnom obezbjeđenju sredstava za takve projekte kao i uticaj cijene CO2 na te projekte.
Termoenergetski kompleks TEP-RUP (Termolektrana i Rudnik uglja Pljevlja) je jedan od ključnih djelova elektroenergetskog sistema Crne Gore i od ogromnog je značaja za njegovu stabilnost. Nakon višegodišnjih nastojanja u 2018. je konačno došlo do objedinjavanja sistema EPCG-Rudnik uglja Pljevlja, tako je Elektroprivreda postala većinski vlasnik Rudnika što vjerujem dovoljno govori o našim planovima i važnosti tog kompleksa za dalji razvoj kompanije.
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja će omogućiti nesmetan rad elektrane i rudnika za bar još 20 godina
Zahvaljujući uspješnom poslovanju RUP-a i rekordnoj prodaji uglja trećim licima već u ovoj godini očekujemo i isplatu dividende akcionarima što je svakako sjajan rezultat i potvrda uspješnosti te akvizicije.
Globalno posmatrano svjedoci smo energetske politike EU u pogledu korišćenja uglja, smjernica i ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom. Nedavno je i Njemačka u kojoj je zastupljenost proizvodnje električne energije iz uglja na visokom nivou najavila da će nastaviti sa korišćenjem uglja sve do 2038. godine.
EPCG je počela realizaciju projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja uz predviđeno poštovanje najstrožijih novousvojenih graničnih vrijednosti emisija.
Upravo će realizacija tog projekta omogućiti nesmetan rad kako same TE Pljevlja tako i produženje rada cjelokupnog kompleksa TEP-RUP, koji ukupno zapošljava 1.200 radnika, za bar još 20 godina, i čiji je rad od presudnog značaja za ekonomski i društveni razvoj ne samo EPCG, nego i sjevernog regiona i države u cjelini.
Kakvi su planovi EPCG za ulaganje u OIE?
Od samog dolaska u kompaniju i preuzimanja funkcije izvršnog direktora, u avgustu 2017. godine, jedan od mojih najvažnijih, ako ne i najvažniji, cilj je bio pokretanje novih investicionih projekata.
U novi investicioni ciklus ušli smo prošle godine i kao jedan od najvećih prioriteta prepoznata je potreba za diversifikacijom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, prije svega vjetra i sunca. U saradnji sa finskom kompanijom Fortum pobjedili smo na međunarodnom tenderu, koji je objavilo Ministarstvo ekonomije, za izgradnju solarne elektrane (SE) na lokaciji Briska Gora kod Ulcinja snage 250 MW i planirane godišnje proizvodnje od 450 GWh. Biće to jedna od najvećih solarnih elektrana u Evropi, a vrijednost projekta je procijenjena na 200 miliona eura.
Do kraja 2020. trebalo bi da počnemo pregovore o gradnji VIII agregata u HE Perućica snage 58,5 MW
Nakon puštanja u rad vjetroelektrane (VE) Krnovo, koristeći pozitivna iskustva iz realizacije tog projekta, planiramo izgradnju VE Gvozd, vrijedne 60 miliona eura, instalisane snage 50 MW i očekivane proizvodnje od 150 GWh.
U saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom KfW već je u fazi implementacije projekat rekonstrukcije i modernizacije Hidroelektrane (HE) Piva, vrijedan 15 miliona eura, koji izvodi konzorcijum Litostroj Slovenija-ABB Italija, a upravo nas u periodu maj-jun očekuje i potpisivanje novog kreditnog aranžmana sa KfW bankom i početak rekonstrukcije i modernizacije HE Perućica, vrijedan 33 miliona eura. Do kraja 2020. godine trebalo bi da počnemo pregovore o aranžmanu za izgradnju osmog agregata u HE Perućica snage 58,5 MW i ukupne vrijednosti 23 miliona eura.
Realizujemo i projekte rekonstrukcije i modernizacije naših malih hidroelektrana (MHE), djelimično i u saradnji sa našim partnerom u kompaniji Zeta Energy, kompanijom NTE iz Norveške.
Konačno, u saradnji sa Elektroprivredom Srbije (EPS), shodno Ugovoru o zajedničkoj poslovno-tehničkoj saradnji, radimo Idejni projekat izgradnje HE Komarnica. Posao je povjeren konzorcijumu Energoprojekta Hidroinženjeringa i Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi iz Beograda i već je definisano tehničko rješenje, koje je u potpunosti ekološki prihvatljivo i koje će nakon perioda decenijskih istraživanja konačno i omogućiti da se pristupi realizaciji tog projekta.
Koji je najoptimalniji model za razvoj OIE u regionu (fid-in tarife, premije, aukcije…)?
I država Crna Gora i sama EPCG su prepoznali OIE kao jedan od najznačajnih potencijala ekonomskog razvoja koji mi možemo i moramo da valorizujemo.
Berze predstavljaju najbolji model za otkup električne energije iz OIE
Razvoj novih tehnologija, uz pad cijena solarnih panela i tehnologija u industriji vjetra, doveo je do toga da danas već možemo razmišljati o proizvodnji električne energije iz solarnih elektrana i vjetrolektrana po tržišnim principima. Upravo će projekti izgradnje VE Gvozd i SE Briska Gora biti realizovani na taj način.
Sa druge strane, fid-in tarife više nijesu popularne, odnosno države više neće da se upuštaju u te aranžmane. Smatram da likvidno i organizovano tržište – berze predstavljaju najbolji model za otkup električne energije iz novih obnovljivih izvora.
Ono što bih posebno naglasio je da su izgradnja novih proizvodnih objekata i primjena novih tehnologija naša potreba i neophodnost i da će dodatni proizvodni kapaciteti u konačnom dovesti do povećanja konkurentnosti, znatno unaprijediti mogućnosti za trgovinu električnom energijom i smanjiti potrebu za uvozom.