NA svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle više od 9 posto, što je njihov najveći sedmični dobitak od juna, a posljedica je smanjene proizvodnje u Meksičkom zalivu i Norveškoj.
Cijena barela na londonskom tržištu je prošle sedmice skočila 9,1 posto, na 42,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9,6 posto, na 40,60 dolara.
Prvi rast cijena nafte u posljednje tri sedmice i najveći skok od juna
To je prvi rast cijena nafte u posljednje tri sedmice i najveći sedmični skok od juna, a posljedica je zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zalivu u očekivanju uragana Delta i smanjene ponude iz Norveške.
U Meksičkom je zalivu zatvorena proizvodnja od oko 1,67 miliona barela dnevno, ili 92 posto ukupne proizvodnje nafte u zalivu, najviše od 2005. kada je to područje poharao uragan Katrina.
Smanjena je i ponuda iz Norveške, zbog štrajka naftnih radnika. No u petak su sindikati i čelnici naftnih kompanija postigli dogovor o plaćama pa je desetodnevni štrajk završen.
„Jedan od razloga rasta cijena nafte nestao je u petak, kada je objavljeno da će naftni radnici u Norveškoj prekinuti štrajk”, kazao je Phil Flynn, analitičar u preduzeću Price Futures Group.
A da nakon te vijesti u petak cijene nafte nisu pale više od 1 posto, njihov rast na sedmičnom nivou bio bi veći od 10 posto.
Koronavirus i dalje prijeti potražnji
Podršku cijenama pruža i nada ulagača u dodatne fiskalne podsticajne mjere u SAD-u, što bi moglo podržati potražnju.
S druge strane, cijene nafte pritiskaju nepopustljivo širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega je sve jasnije da će oporavak svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, biti sporiji nego što su se ulagači nadali.
Analitičari JP Morgana poručili su da se izgledi u vezi potražnje za naftom u svijetu pogoršavaju zbog mogućeg daljnjeg širenja koronavirusa tokom zime, što bi moglo navesti Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) da preispita svoje planove o povećanju proizvodnje u 2021. godini.
OPEC i saveznici tog kartela, na čelu s Rusijom, od avgusta su, naime, ublažili smanjenje proizvodnje na 7,7 miliona dnevno s 9,7 miliona barela dnevno prethodnih mjeseci, a planirali su dodatno povećati proizvodnju u idućem razdoblju ako se potražnja oporavi.
No, u ovakvim okolnostima, malo je razloga za to, poručuju analitičari.
Rast proizvodnje u SAD-u
Rast cijena nafte mogao bi zakočiti i rast proizvodnje u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošle sedmice je broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u povećan četvrtu sedmicu zaredom, za njih tri, na ukupno 269 postrojenja.
Polovinom avgusta aktivna su bila samo 244 postrojenja, najmanje od 1940. godine, od kada se vode ti podaci, prenosi Hina.
Proizvođači, naime, ponovno pokreću proizvodnju, s obzirom na to da se posljednjih mjeseci cijene barela kreću iznad 40 dolara.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže nivoe u posljednjih 20-ak godine. No kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim podsticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je podstaklo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Daljnje kretanje cijena nafte zavisiti će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
izvor: http://energetika.ba/
foto: https://www.bankar.me/