Regulatorna agencija za energetiku utvrdila je da Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) treba da vrati potrošačima 34,7 mil EUR zbog viška prihoda koje je imao proteklih godina po osnovu izdavanja prekograničnih kapaciteta (dominantno kabl za Italiju), ali će u narednoj godini biti vraćeno svega oko 9,5 mil EUR kroz umanjenje njegove stavke na računima, dok će preostali dio biti vraćan narednih godina.
To je navedeno u Izvještaju o utvrđivanju iznosa korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda CGES-a, o kome je prije dva dana okončana javna rasprava.
Regulator je ranije donio odluku kojem Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) od naredne godine dodatno povećava regulatorno dozvoljeni prihod za oko 13,5 mil EUR, što je više nego što je umanjenje za CGES. Tako da do malog povećanja ukupne cijene struje treba da dođe od januara, čak i ako Elektroprivreda (EPCG) ne poveća svoju stavku na računu. EPCG svoju stavku nije značajnije mijenjala već 15 godina.
Agencija treba do kraja novembra da donese odluku o regulatorno dozvoljenim prihodima energetskih kompanija, koji dio od uvećanja i umanjenja ide na koju grupu potrošača i njihov krajnji uticaj na konačnu cijenu struje.
EPCG ima pravo da svoj dio stavke na računu – aktivna energija poveća kada god dođe do poremećaja na tržištu i rasta njenih troškova i za to joj ne treba saglasnost Agencije. Iz ove kompanije su ranije saopštili da još analiziraju da li će povećati stavku na svom dijelu računa za struju. Naredne godine Termoelektrana Pljevlja neće raditi osam mjeseci zbog završetka rekonstrukcije. Crna Gora će u tom periodu biti značajni uvoznik električne energije a njene cijene na berzi su i do tri puta veće od iznosa kojeg EPCG dobija sa računa za struju od potrošača.
Agencija u ovom izvještaju navodi da stavka CGES-a, na računima potrošača do 0,4 KV sa dvotarifnim brojilom, koja se odnosi na angažovanje prenosnih kapaciteta treba da bude smanjena za 5,59% a za opravdane gubitke na prenosnoj mreži za 1,7%. Oba umanjenja uticala bi na smanjenje konačne cijene za manje od dva odsto.
Primjedbe na ovakav plan vraćanja pretplaćenog iznosa novca CGES-a tokom javne rasprave poslao je Agenciji Momir Škopelja, bivši član njene uprave. On kaže da je Agencija tako formulisala tekst da se ne zna ko je određivao regulatorno dozvoljeni prihod (RDP) u prethodnom periodu i napravio grešku od 34,8 mil EUR, a ne ta ista Agencija (REGAGEN).
– Tvrdnja na strani 17 da su “utvrđene korekcije dominantno rezultat odstupanja ostvarenih prihoda po osnovu dodjele prekograničnih kapaciteta u odnosu na utvrđene koji zavise od cijene prekograničnih kapaciteta koja se formira na tržišnim principima” je poluistinita i neobjektivna. Ovo stoga jer se na osnovu ovakve formulacije stiče utisak da se radi o nekoj višoj sili, a pravi uzrok za ovako katastrofalno veliko odstupanje je loša procjena Agencije – naveo je Škopelja.
On kaže i da je u vrijeme donošenja ranije odluke o o regulatorno dozvoljenom prihodu za CGES bilo jasnih pokazatelja da će ostvareni prihodi po osnovu dodjele prekograničnih kapaciteta biti značajno veći od onih koje je procijenila Agencija. Škopelja precizira da su u trenutku donošenja odluke o cijenama za 2023. godinu (novembar 2022) prihodi od alokacije prenosnih kapaciteta CGES-a iznosili oko 32-35 miliona, a da Agencija u tom trenutku te prihode za cijelu 2023. procjenjuje na 23,9 miliona.
– Iz navedenog je jasno da objašnjenje da su “utvrđene korekcije dominantno rezultat odstupanja ostvarenih prihoda po osnovu dodjele prekograničnih kapaciteta itd.” predstavljaju samo pokušaj skidanja odgovonosti sa Agencije – navodi Škopelja.
Agencija u izvještaju navodi da bi jednokratno vraćanje cijelog viška prihoda potrošačima imalo negativne posljedice po poslovanje CGES-a u 2025. godini. Škopelja smatra da je takva odluka nije odgovarajuća, jer je CGES lani ostvario neto dobit od 35,7 miliona, od čega je podijelio dividendu od 10 miliona, kao i da je ukupna neraspoređena dobit CGES 80 miliona.
On navodi da bi kompanije mogla isplatiti cijeli povrat u jednoj godini i da bi to uticalo samo na smanjenje neraspoređene dobiti na 45 miliona i da to ne bi bio “nepovoljan uticaj na poslovanje energetskog subjekta” iz člana 11 stav 2 Pravila o korekcijama koji bi opravdao preraspodjelu povraćaja na više godina.
Smatra da se potrošačima može vratiti u narednoj godini 25,3 mil EUR, kao i da bi po potrošače bilo loše da povraćaj novca čekaju više godina.
– Ovo tim prije jer se nalazimo u periodu visoke inflacije (posebno tokom 2023. godine), pa svako odlaganje vraćanja kompletnog iznosa kompenzacije ide na štetu kupaca. Osim toga, velika je vjerovatnoća da će iznos kompenzacija i za 2024. odnosno 2025. godinu dostići značajan iznos, pa bi preraspodjela kompenzacije po osnovu korekcija za 2023. godinu dovela do nepotrebnog nagomilavanja preraspoređenih iznosa u narednim godinama. Zato smatram da je opravdano ograničenje u iznosu kompenzacije za 2025. godinu po osnovu korekcije iz 2023. godine jedino do nivoa da ne dođe do negativnog RDP CGES-a za 2025. koji se transponuje u cijene i koji prema Odluci iznosi 25.385.258,37 EUR Drugim riječima, smatram da od ukupnih korekcija za 2023. godinu od 34.787.557 EUR, u 2025. godini treba kompenzovati 25.385.258 EUR, a samo razliku od 9.402.299 EUR prenijeti u naredne godine – naveo je Škopelja.