Srbija planira da gradi solarne elektrane, vjetroparkove i reverzibilne hidroelektrane, ali i gasne elektrane, baterije i postrojenja za vodonik, kako bi sprovela energetsku tranziciju. Termoelektrane na ugalj će zatvarati do 2050. godine, ali ne prije nego što obezbijedi zelene elektrane kao zamjenu. Za gradnju elektrana predviđena je državna zemlja, kao i osnivanje firme Zelena energija Srbije, navodi se u dokumentu „Energetska bezbednost Srbije“, koji je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike.
Kako bi se obezbijedili strateški ciljevi, a to su energetska bezbjednost, energetska sigurnost, energetska efikasnost objekata, pravedna energetska tranzicija i dekarbonizacija do 2050, u dokumentu se navode kratkoročna i dugoročna rješenja za sve sektore energetike.
Srbija razumije energetsku tranziciju i zeleni razvoj kao novu razvojnu revoluciju i novi model rasta, koji samo ako se vodi partnerstvom svih u društvu može rezultirati visokim stopama privrednog rasta, poručilo je Ministarstvo.
U dokumentu se navodi cilj od najmanje 49,6 odsto udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije do 2040. u odnosu na 26,3 odsto koliko je bilo krajem 2020. Plan je da se do 2050. postigne klimatska neutralnost i dekarbonizacija ekonomije.
Povećati udio države u projektima za velike elektrane na zelenu energiju
Osim osnivanja firme Zelena energija Srbije, čiji je zadatak izgradnja novih zelenih elektrana na nivou nužnim za dostizanje energetske bezbjednosti, među kratkoročnim rješenjima su i modernizacija prenosne i distributivne mreže. Takođe, potrebno je i povećati „udio državne kompanije“ u projektima za velike elektrane na zelenu energiju i obaviti „rezervaciju“ prostora za te kapacitete zbog ograničenih prirodnih, prostornih i prenosnih resursa.
Cilj je da država ima 100 odsto vlasništva ili većinski udio u novim elektranama, ali predviđeno je i nalaženje strateškog partnera
Dugoročno gledano Ministarstvo smatra da je rješenje izgradnja elektrana na obnovljive izvore, kao i reverzibilnih hidroelektrana, skladišta električne energije, ali i gasnih elektrana kao prelaznog rješenja. I to, kako se navodi, prvenstveno postrojenja koja će biti u 100 odsto ili većinskom vlasništvu Srbije, a opcija je i nalaženje strateških partnera.
Veoma važan dio dugoročnog rješenja je popularizacija proizvodnje za sopstvenu potrošnju odnosno ugradnje solarnih panela u domaćinstvima i industriji, čime oni postaju prozjumeri.
Procijenjena površina krovova u Srbiji na koju mogu da se postave solarni paneli iznosi 600 kvadratnih kilometara, pa svaki objekat na koji se postave, kakо se naglašava, postaje energetski nezavisan.
Po izgradnji dovoljnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, nastavlja Ministarstvo, trebalo bi početi sa povlačenjem zastarjelih termoelektrana.
Postepeno gašenje termoelektrana do 2050.
U sektoru termoenergetike Ministarstvo predlaže utvrđivanje precizne dinamike potpunog zatvaranja malih, zastarjelih i neefikasnih blokova termoelektrana, sa planom da nekoliko blokova ostane u funkciji oglednih istraživačkih postrojenja radi primjene novih energenata, kao što su biomasa, vodonik.
U tu svrhu bi trebalo razviti plan prelaska TE „Morava“ u inovativni-ogledni centar. Inače, EPS je za ovu elektranu raspisao tender za izradu studije opravdanosti za prelazak na prirodni gas.
TE „Morava“ bi mogla da bude ogledni centar za korišćenje vodonika
Takođe, potrebno je, kako se navodi, utvrditi dinamiku postepenog uvođenja termoelektrana u rad na tehnološkom minimumu ili konzerviranja u formi „hladne rezerve“, odnosno potpunog zatvaranja do 2050, uz istovremeno obezbjeđenje rezervi uglja koje bi se koristile u skladu sa situacijom, piše u dokumentu.
Ministarstvo smatra da do potpune dekarbonizacije i prestanka korišćenja uglja za proizvodnju električne energije, rad termoelektrana ima smisla samo ako se bude sagorijevao ugalj zahtijevanog kvaliteta.
Za zamjenu svih termoelektrana potrebne zelene elektrane snage do 10.000 MW
Pomenute termoelektrane imaju instalisan kapacitet od 4.400 MW i da bi bile zamijenjene potrebno je izgraditi novih 8.000 -10.000 MW elektrana koje koriste vodu, vjetar i sunce. Međutim, da bi se postigli ciljevi u pogledu smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 2050. potrebno je izgraditi ukupno od 21.000-22.000 MW elektrana na zelenu energiju, navodi se u dokumentu.
Trenutno Srbija ima elektrane na obnovljive izvore snage 2.900 MW, od čega su HE 2.350 MW, a ostalo vjetrparkovi.
Za gradnju vjetroparkova, solarnih elektrana i hidroelektrana, ukupne snage 27.850 MW, potrebno je oko 21 milijarda eura.
Investicioni plan za energetiku i rudarstvo, koji je pripremilo Ministarstvo, vrijedan je 35 milijardi eura, od čega je za zelene elektrane – hidroelektrane, solarne elektrane i vjetroparkove predviđena 21 milijarda.
Ministarstvo je procijenilo da postoji mogućnost javno-privatnih partnerstava za gradnju vjetrparkova snage oko 3.700 MW, vrijednosti oko 4,2 milijarde eura. Državni projekti solarnih elektrana, kako se navodi, realizovali bi se na oko 8.300 hektara uparloženog državnog poljoprivrednog zemljišta na kome je moguća gradnja oko 8.300 MW, ukupne vrijednosti oko 4,4 milijarde eura, kao i na vodenim površinama, gde se može instalirati oko 650 MW.
Za balansiranje će se koristiti reverzibilne HE, baterije, vodonik.
Na krovnim površinama moguća je instalacija oko 11.000 MW solara, ukupne vrijednosti oko 11 milijardi eura, a na zemljištu EPS-a još oko 1.400 MW.
U planu su dvije reverzibilne hidroelektrane, „Đerdap 3“ i „Bistrica“ ukupne snage oko 2.500 MW, a na Ibru i Moravi je moguće izgraditi još oko 300 MW, što je sve zajedno ulaganje od oko 3 milijarde eura, navodi se u dokumentu.
U dokumentu Energetska bezbednost Srbije se na nekoliko mjesta posvećuje pažnja i rješavanju problema nestalnosti proizvodnje elektrana na obnovljive izvore ili stvaranju uslova za njihovu integraciju u elektroenergetski sistem. Tako se navodi da će stabilnost sistema koji koristi obnovljive izvore energije biti postignuta skladištima energije, a to su reverzibilne hidroelektrane, baterije i zelenim vodonikom ili skladištima vodonika.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Foto: iStock