Državne kompanije posjeduju skoro deset hiljada kilometara optičkih kablova i druge telekomunikacione opreme. Od tih kapaciteta koristi se svega 10 do 15 odsto, a njihovim objedinjavanjem stvorila bi se respektabilna kompanija, koja bi izdavanjem te infrastrukture, ali i novim uslugama, ostvarivala značajno veće prihode nego sada, dok bi javni sektor imao značajne uštede”, kazao je “Vijestima” sagovornik uključen u izradu analiza osnivanja državne telekomunikacione kompanije i njenih budućih aktivnosti.
On je kazao da ta nova kompanija ne bi za sada bila klasični telekomunikacioni – telefonski operater, već bi se bavila izdavanjem prenosnih kapaciteta, novim uslugama poput “pametne kuće”, on-line naručivanja i praćenja usluga državnih kompanija, pružanje posebnih usluga javnom sektoru, školstvu i zdravstvu,… odnosno da ima neograničene mogućnosti razvoja.
Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) ima 5.500 kilometara telekomunikacionih optičkih kablova, nešto manje kapacitete ima Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Željeznička infrastruktura, Elektroprivreda (EPCG), Regionalni vodovod, Radio-difuzni centar, Monteput… Ove državne kompanije su proteklih godina u izgradnju ovih mreža uložile desetine miliona eura, a koriste ih za svoje potrebe i samo djelimično za komercijalno izdavanje drugima.
Iz CEDIS-a su “Vijestima” kazali da je u njihovu telekomunikacionu mrežu proteklih godina uloženo 19 miliona eura, da je koriste za upravljanje i nadzor nad elektrodistributivnom mrežom, kao i da su u protekle tri godine od njenog izdavanja telekomunikacionim kompanijama prihodovali 333 hiljade eura. Željeznička infrastruktura ima položeno više optičkih kablova duž pruge od Bara do granice sa Srbijom i od Podgorice do Nikšića, a od njihovog izdavanja drugim firmama za tri godine prihodovala je 1,6 miliona eura. CGES ima optičke kablove duž svih prenosnih dalekovoda, veze sa susjednim državama, ali i sa Italijom preko podmorskog kabla…
Državne kompanije koje objedinjuju telekomunikacione kapacitete postoje i u državama Evropske unije, a, kako je najavljeno, Crna Gora bi koristila koncept sličan kao u Sloveniji.
Neka od mogućih usluga bila bi takozvana “pametna kuća”, jer se optički kablovi nalaze do svih domaćinstava koja imaju brojila za daljinsko očitavanje. To bi značilo da korisnik preko aplikacije na telefonu može u svakom trenutku da vidi kolika mu je potrošnja, kako može da je smanji, koji od uređaja su uključeni i da može da ih isključi.
Vlada je formirala komisiju koja radi analizu plana objedinjavanja i korišćenja sličnih međunarodnih iskustava, u koju su uključeni i predstavnici državnih kompanija.
Uloženi milioni, nedovoljno se koristi
Iz CEDIS-a i Željezničke infrastrukture (ŽICG) su naveli “Vijestima” da je razrada ove ideje tek u početnoj fazi.
”S obzirom na to da se radi o sasvim novoj inicijativi, a koja se odnosi na objedinjavanje telekomunikacione infrastrukture u vlasništvu državnih kompanija u novu državnu telekomunikacionu kompaniju, CEDIS će, nakon razmatranja svih mogućnosti i sagledavanja činjeničnog stanja, saopštiti stav povodom te inicijative”, kazali su iz ove kompanije.
Iz ŽICG su naveli da su tek imenovali svog predstavnika u grupu koja razrađuje ovu ideju, zbog čega za sada ne raspolažu svim potrebnim podacima vezanim za osnivanje ove kompanije.
”Svakako, svjesni činjenice da je oblast telekomunikacije izuzetno profitabilna, vjerujemo da bi to mogao biti dobar potez. U skladu s tim, ŽICG je imenovala i predstavnika koji će aktivno sarađivati sa predstavnicima svih državnih kompanija, koje, takođe u svom vlasništvu imaju nedovoljno valorizovana optička vlakna”, naveli su iz ove kompanije.
CEDIS, kako su kazali, posjeduje više od 5.500 kilometara vazdušne optičke infrastrukture izgrađene posredstvom OPGW i ADSS, i to 550 km OPGW optičke infrastrukture postavljene na 35kV dalekovodima i oko 5.000 km ADSS optičke infrastrukture na 0.4kV niskonaponskoj mreži.
”U dijelu OPGW optike, u CEDIS-ovom vlasništvu su kapaciteti od po 24 optička vlakna na svim dionicama. U dijelu ADSS optike korišćeni su kablovi raznih kapaciteta u zavisnosti od potreba i statike stubova, te kapaciteti u vlasništvu CEDIS-a variraju od šest do 72 optička vlakna na različitim dionicama”, naveli su iz ove kompanije.
CEDIS dio mreže ima sa M:telom
Izgradnja ove optičke mreže počela je sredinom 2015. godine u vrijeme jedinstvene Elektroprivrede potpisivanjem sporazuma između EPCG i Mtela-a i njena izgradnja u kontinuitetu traje i danas.
”Sporazumom je definisano da se ulaganje EPCG sastoji u obezbjeđivanju infrastrukture (nadzemnih vodova) tj. davanje prava korišćenja nadzemne elektrodistributivne infrastrukture EPCG-a za potrebe provlačenja OPGW/ADSS vlakna kao i stručnog nadzora montaže optičkih vlakana, dok se ulaganje M:tela sastoji u izradi projektne dokumentacije, nabavci optičkih vlakana i prateće opreme, postavljanju i stručnom nadzoru. EPCG i M:tel su se ovim sporazumom usaglasile da će nakon instalacije optičkih vlakana izvršiti podjelu u obimu 50 prema 50 odsto”, naveli su iz CEDIS-a.
Nakon što je ova kompanija 2016. izdvojena iz EPCG, preuzeli su sva prava i obaveze po sporazumu sa M:telom. Kako su naveli, ukupna imovina optičke infrastrukture koja se nalazi u finansijskim knjigama CEDIS-a procijenjena je na 19 miliona eura nabavne vrijednosti.
”U cilju unapređenja sopstvene korporativne telekomunikacione mreže, CEDIS je već na određenom broju lokacija do kojih je povezao sopstvenu optičku infrastrukturu otkazao iznajmljivanje telekomunikacionih servisa operatorima i uspostavio komunikaciju putem sopstvene optičke infrastrukture. CEDIS-ove optičke resurse koristi CGES-a za potrebe sopstvenog SCADA sistema tj. daljinskog upravljanja dok Radio-difuzni centar iste koristi za vezu do repetitorskih stanica. CEDIS svoju optičku infrastrukturu iznajmljuje i telekomunikacionim operaterima u Crnoj Gori. Za 2022. godinu prihod od izdavanja optičke infrastrukture je iznosio 102.184,07 eura dok je prihod po istom osnovu za period 2019-2022. iznosio 333.066,49 eura”, navedeno je iz ove kompanije.
Izgrađenu optičku infrastrukturu CEDIS u perspektivi, kako su saopštili, planira da koristi za daljinsko upravljanje elementima distributivnog sistema kroz realizaciju projekta SCADA/ADMS, što treba da unaprijedi pouzdanost napajanja kao i kvalitet isporuke električne energije.
Telekom gradio za ŽICG
Željeznička infrastruktura u svom vlasništvu ima ukupno 100 optičkih vlakana – 76 na pruzi Vrbnica (granica sa Srbijom) – Bar i 24 optička vlakna na dionici Nikšić – Podgorica.
”Optička vlakna na pruzi Nikšić – Podgorica osim za nadzor i upravljanje željezničkim saobraćajem koriste se i za prenos telefonskog saobraćaja. Kroz optička vlakna na pruzi Vrbnica – Bar omogućeno je korišćenje naprednijih tehnologija za regulisanje saobraćaja na ovoj relaciji i njihova dužina je 168 kilometara”, naveli su iz ŽICG ističući da su kapaciteti mnogo veći od obima korišćenja.
Postavljanje optičkih kablova počelo je 2000. godine u saradnji sa Crnogorskim telekomom na relaciji Vrbnica – Bar, a ŽICG je dobila četiri vlakna kao protivuslugu polaganja kabla duž trase čiji je ŽICG vlasnik. Sa M:telom su postavili 2012. godine kabl od 144 vlakna na dionici Bijelo Polje – Bar, od čega su dobili 72, a iste godine su samostalno položili kabl uz prugu od Podgorice do Nikšića sa 24 vlakna.
”ŽICG optička vlakna u najvećoj mjeri koristi za sopstvene potrebe, dok jedan dio i iznajmljuje. U svim stanicama, ukrsnicama, elektrovučnim postrojenjima i putnim prelazima uveden je optički kabl koji služi za prenos, kako internet saobraćaja, tako i za govorne servise, servise prenosa informacija kao i za video-nadzor.
Sva dosadašnja ulaganja imala su za cilj digitalizaciju opreme pristupne telekomunikacione mreže i omogućavanje funkcionalnijeg korišćenja savremenih telekomunikacionih servisa, a sve u cilju sigurnog i nesmetanog odvijanja željezničkog saobraćaja”, kazali su iz ŽICG.
Studija iz 2014. pokazivala opravdanost, ali se ne zna gdje je
Vlada je 2014. godine planirala osnivanje državne telekomunikacione kompanije, čak su bile osnovane i tri komisije i naručena studija opravdanosti na kojoj su godinu radili i bili plaćeni domaći i inostrani eksperti.
Kako je tada objavljeno, izvještaji tri stručna tima pokazali su opravdanost odluke da država formira svoj telekom, nakon što je 2005. privatizovala Telekom Crne Gore.
Koordinator tih aktivnosti bio je tadašnji ministar Vujica Lazović. Tadašnji plan bio je da kompanija preuzme telekomunikacionu infrastrukturu državnih kompanija i da bude klasični telekomunikacioni operater, odnosno da nudi i telefonske usluge. Iz Vlade je u septembru 2014. godine saopšteno da će nova kompanija sredinom 2015. godine građanima ponuditi usluge interneta i kablovske TV.
Međutim, i pored pozitivne studije opravdanosti i značajnog novca koji je potrošen, ideja nikada nije realizovana i već naredne godine je o njoj prestalo da se priča.
Sadašnji Vladin tim u arhivi ne može ni da nađe ovu studiju.
izvor: pvinformer.me