Njemački kancelar Olaf Šolc najavio je da će pet elektrana na lignit biti ponovo otvoreno, iako sagorijevanje lignita za proizvodnju električne energije emituje više ugljen-dioksida nego bilo koji drugi oblik proizvodnje električne energije. Njemačka će, takođe, produžiti radni vijek svoje tri nuklearne elektrane.
Njemačka će produžiti radni vijek svoje tri nuklearne elektrane, objavili su brojni mediji. Zelena partija se protivila odluci da se reaktori drže na mreži. Potez je pokazao da njemački političari prepoznaju potrebu za pouzdanim postrojenjima na mreži, čime se osigurava da zemlja ima dovoljno struje ove zime. Ali, još jedno jednako važno saopštenje, koje je takođe objavljeno privuklo je daleko manje medijske pažnje: njemački kancelar Olaf Šolc objavio je da Njemačka ponovo otvara pet elektrana koje sagorijevaju lignit, ugalj niskog ranga.
Povratak Nemačke na lignit još jednom potvrđuje Gvozdeni zakon električne energije, koji kaže da će ljudi, preduzeća i vlade učiniti sve što moraju da dobiju struju koja im je potrebna.
Zaista, povratak Njemačke na lignit je pun kontradikcija.
Gvozdeni zakon električne energije je toliko moćan da javno preduzeće RWE demontira vjetropark Kejenberg u zapadnom dijelu zemlje da bi napravilo više prostora za rudnik Garcvajler. Lignit iz Garcvajlera napaja elektranu Neurat C, jednu od elektrana koje se vraćaju na mrežu. Portparol RWE-a rekao je listu Gardijan da „shvatamo da ovo djeluje kao paradoks.”
Da, paradoksa ima mnogo. Potreba Njemačke da drži upaljena svjetla objašnjava zašto je vlada spremna da ignoriše činjenicu da sagorijevanje lignita za proizvodnju električne energije emituje više ugljen-dioksida nego bilo koji drugi oblik proizvodnje energije.
Sagorijevanje lignita je u suprotnosti sa klimatskim ciljevima Njemačke
Štaviše, sagorijevanje lignita je u suprotnosti sa klimatskim ciljevima Njemačke. U okviru veoma hvaljenog Enerdžievendea (energetski preokret) Njemačka se obavezala da će smanjiti svoje ukupne emisije gasova staklene bašte za 95% do 2050. Troškovi tog obećanja mogli bi da iznose više od 500 milijardi dolara do 2025, a ta cifra se računa samo za investicije potrebne za dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora. Posljedica tih troškova je da stanovnici Njemačke sada plaćaju najviše cijene struje u Evropi.
Naravno, Njemačka nije jedina zemlja koja dokazuje gvozdeni zakon električne energije. Globalna potražnja za ugljem raste već mjesecima. Evropske elektroprivrede se bore da kupe što više uglja kako bi zamijenile ruski prirodni gas. Referentna cijena u Njukaslu za termalni ugalj koji ide na azijsko tržište, bila je nekoliko mjeseci za redom blizu 400 dolara po toni. To je osam puta više u odnosu na cijene viđene početkom 2020. U julu je Međunarodna agencija za energetiku saopštila da će upotreba uglja širom svijeta dostići ove godine istorijske maksimume.
Kina planira izgradnju 43 termoelektrane na ugalj
U avgustu su Centar za istraživanje energije i čistog vazduha i Global Enerdži Monitor izvijestili da Kina planira da izgradi 43 nove elektrane na ugalj, kao i 18 novih visokih peći. Kako je prenio Time, projekti su „najavljeni u prvoj polovini ove godine, uprkos obećanju ovog najvećeg zagađivača na svijetu da će svoje emisije dovesti do vrhunca prije 2030. i da će zemlju učiniti ugljenično neutralnom do 2060. godine“.
U izvještaju se takođe navodi da je Kina započela izgradnju 15 gigavata novih energetskih kapaciteta na ugalj „izgradnja je počela u prvoj polovini godine. Najavljeno je ili ponovo aktivirano 24 gigavata novih projekata… Obim novih projekata predstavlja povratak na nivoe pre Kovida, nakon što su novi projekti porasli 2020, ali i dalje iznosi skoro jednu elektranu na ugalj nedjeljno.”
Ova posljednja rečenica je izvanredna i vrijedi ponoviti: ove godine Kina počinje izgradnju skoro jedne nove „elektrane na ugalj nedjeljno“.
Najavljujući ponovno otvaranje fabrika na lignit, Šolc je tvrdio da je taj potez „vremenski ograničena, ali neophodna hitna mjera“. Dodao je da će Njemačka „nastaviti čvrsto da stoji iza naših klimatskih ciljeva“.
Šolc je takođe rekao: „Ruska agresija i njene posljedice ne smiju da dovedu do svjetske renesanse uglja… Mi ćemo dati jasne ponude kako bi zemlje u razvoju i zemlje u usponu takođe mogle odlučno da krenu u ostvarenje klimatski neutralnog energetskog sektora.”
Trenutno, ideja o „klimatski neutralnom“ energetskom sektoru u Njemačkoj i skoro svakoj drugoj zemlji na planeti je zapostavljena u odnosu na potrebu da svjetla ostanu upaljena. Ako su zemlje svijeta ozbiljne u pogledu smanjenja emisije gasova staklene bašte, put naprijed je prirodni gas i nuklearna energija. Ako je cilj brzo dekarbonizovati sektor električne energije i industrije, cilj mora biti razvoj i postavljanje na hiljade manjih, sigurnijih, jeftinijih nuklearnih reaktora.
Izvor: energijabalkana.net (Forbes)