Blatnjavi lignit je izazvao havarije u najvećim termoelektranama u Srbiji pri prvom jakom snijegu. EPS je uspio da neke od svojih sve starijih blokova vrati u funkciju, ali zemlja se i dalje u velikoj mjeri oslanja na uvoz, a predsjednik Aleksandar Vučić je ukazao na odgovornost uprave kompanije. Budući da su elektrane na ugalj zastarjele, Srbiji bi bilo najbolje da se okrene energiji iz obnovljivih izvora, kazao je za Balkan Green Energy News profesor Nikola Rajaković.
Javna je tajna da Elektroprivreda Srbije već godinama presporo razvija ugljenokope odnosno da ne uklanja dovoljno otkrivke sloja zemlje iznad naslaga uglja. Nedavne kiše i, za njima, prvi jači snijeg u sezoni natopili su lignit, u kojem je već velik udio blata, gline i pijeska, što je dovelo do zagušenja u kompleksu termoelektrana Nikola Tesla – TENT u Obrenovcu.
Havarije u dvije najveće termoelektrane u Srbiji 12. decembra dovele su do velikih isključenja struje i prisilile EPS da krene da uvozi količine struje bez presedana preko Elektromreže Srbije, državnog operatora prenosnog sistema. Udio električne energije iz inostranstva u domaćoj potrošnji popeo se i do 45 odsto.
Kad je riječ o obimu, u nekim trenucima u posljednjih nekoliko dana uvoz je premašivao dva gigavata. Aktivni kapacitet termoelektrana na ugalj srozao se 14. decembra na malo više od 900 megavata, u poređenju sa gotovo tri gigavata, koliko je uobičajeno.
Kriza je dostigla vrhunac kada je stao vjetar, pa vjetroelektrane nijesu mogle da rade, a u termoelektrani u Kostolcu se, takođe, dogodila havarija. Hidroelektrane su podnijele većinu tereta oko domaće proizvodnje.
Po podacima sa EMS-ove aplikacije Energy Flux, EPS trenutno na mreži ima 2,1 gigavat snage iz kapaciteta na ugalj. Uvoz je na 1,4 gigavata i pokriva 26 procenata potrošnje.
U jučerašnjem dramatičnom obraćanju na zajedničkoj sjednici Vlade Srbije i predstavnika javnih preduzeća i drugih institucija, predsjednik Aleksandar Vučić je kazao vršiocu dužnosti direktora EPS-a Miloradu Grčiću da je lično odgovoran za „totalni kolaps“.
„Objesio bih se o ovaj najveći luster“ u prostoriji, izjavio je Vučić, uz tvrdnju da je pogriješio što je slušao sve moguće ekologe, lažne stručnjake i sve moguće strance“, kao i što izgradnja bloka Kostolac B3 nije počela ranije i što je napušten projekat termoelektrane Kolubara B. To nije prvi put da predsjednik izrazi skepsu prema postepenom napuštanju upotrebe uglja, procesu koji se ubrzava širom Evrope.
Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je jutros da je 30 odsto proizvodnog kapaciteta još bilo van pogona, a da je 12. decembra bez struje bilo 126.000 potrošača.
Veći dio teritorije opštine Obrenovac i sam grad bili su neko vrijeme bez električne energije, daljinskog grijanja i vode. Struja je nestajala širom Srbije, uglavnom u seoskim područjima. Tamošnji stanovnici se žale da je distributivna mreža, u nadležnosti Elektrodistribucije Srbije (EDS), zanemarena već mnogo godina i da se situacija pogoršava, što nameće pitanje ko je odgovoran što su marginalizovani.
Ministarka i potpredsednica vlade Zorana Mihajlović izjavila je da su EDS-u, operatoru distributivnog sistema, potrebne velike investicije tokom više godina, i priznala da je održavanje dugo bilo neadekvatno. Ta kompanija je pre godinu dana odvojena od EPS-a.
Srbija usljed kolapsa plaća više od 10 miliona eura dnevno za uvoz struje. Vučić je ukazao na to da će finansijske posljedice biti ozbiljne.
Profesor Nikola Rajaković sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu izjavio je za Balkan Green Energy News da, bez obzira na loš kvalitet lignita, ne može više mnogo da se učini s najstarijim blokovima u elektranama na ugalj, podsjećajući da su neki pokrenuti još prije pola vijeka.
„Srbija će morati postepeno da ih gasi, ali ne prije nego što instalira kapacitete kojima bi ih nadomjestila. Naučnici i struka su svesni izazova oko nestabilnosti snabdijevanja ako se oslonimo na solarne elektrane i vjetroparkove, ali sve više naginju ka takvom prelasku, kako postaju dostupna nova rješenja za skladištenje i fleksibilnost. Na korak smo do proboja“, naglasio je Rajaković.
Nova rješenja za skladištenje energije i fleksibilnost, odziv na strani potrošnje i sprezanje sektora na putu su da omoguće potpun prelazak na obnovljive izvore, navodi profesor Nikola Rajaković.
Kod korišćenja obnovljivih izvora energije, stabilnosti može doprinijeti sprezanje sektora (eng. sector coupling), na primer korišćenje viškova iz vjetroelektrana i solarnih parkova za proizvodnju toplotne energije i vodonika za druge potrebe, istakao je profesor. Rajaković je ukazao i na odziv na strani potrošnje – demand response kao važan faktor: slabljenje u snabdijevanju električnom energijom može da se prevaziđe koordinisanim smanjenjem potražnje kod potrošača.
Gas je „savršeno prelazno rješenje“, a Srbija bi trebalo da se okrene nuklearnoj energiji jedino u slučaju da prepreke koje dolaze s obnovljivim izvorima ipak ne mogu da se riješe. S druge strane, ova zemlja nema iskustva s tom tehnologijom, a manji, modularni nuklearni reaktori još nijesu dovoljno isprobani, po Rajakovićevim riječima.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Foto: EPS