Ako nešto možemo da naučimo iz situacije koja je pogodila Teksas to je da će potpuna elektrifikacija i potpuno isključivanje fosilnih goriva donijeti mrak. Poruka da moramo pretvoriti u „elektro“ sve ono što trenutno koristi fosilna goriva za proizvodnju energije postala je dominantna poruka energetske tranzicije.
Argument kaže da solarno, vjetar i skladištenje energije mogu da podnesu energetske potrebe čovječanstva i to sa mnogo nižom emisijom ugljendioksida.
Ipak, arktički hladni talas koji zahvata Sjedinjene Države ozbiljno je potkopao ovaj argument.
Cijene prirodnog gasa eksplodirale su prošle sedmice u mnogim djelovima SAD-a i još uvijek rastu, kao i cijene električne energije. U Teksasu, državi koja nije navikla na takvo vrijeme, veleprodajne cijene električne energije dostigle su 9.000 dolara, što je natjeralo najmanje jednog maloprodajnog dobavljača električne energije da pozove svoje klijente da se prebace na drugog dobavljača kako bi izbjegli ogromne račune za komunalne usluge.
Vlasti, u međuvremenu, pozivaju ljude da štede struju ograničavajući potrošnju.
Teksas prijestonica vjetra
Teksas je najveći proizvođač energije vjetra u Sjedinjenim Državama. Na nesreću, država sada gleda u svoje zamrznute turbine koje nijesu bile spremne za ove temperature. Istovremeno, postoji nestašica prirodnog gasa, vjerovatno zbog naglog skoka potražnje. A moglo bi da bude i gore. Hladnoća je pogodila i naftnu i gasnu industriju. Naftne bušotine se zatvaraju, a rafinerije staju uslijed zastoja izazvanih dubokim smrzavanjem i nestašicom plina. Na operacije gasovoda uticao je nestanak električne energije, što bi moglo dodatno ugroziti snabdijevanje gasom.
Sjetimo se, energetska kriza velikih razmjera skoro je prijetila Evropi početkom ove godine. Činjenica da je izbjegnuta katastrofa bila je dobra, ali događaj je istakao dva problema: prekomjerno oslanjanje na solarne i vjetroelektrane i moguće prekomjerno međusobno povezivanje nacionalnih mreža.
Troškovi elektrifikacije
Kad smo kod Evrope, proizvodnja solarne energije ovih dana pala je na nulu. Trenutno nijedna zemlja, osim Slovenije, ne proizvodi solarnu energiju, a slovenačka proizvodnja je manje od 1 procenta ukupne proizvodnje. Snaga vjetra jača u većini Evrope, ali solarne energije nema.
U Švedskoj je, čak, i proizvodnja energije vjetra mala, jer je aktivnost vjetra niska. Dakle, Švedska, koja ima ambicije da postane obnovljiva do 2040. godine, bilježi skok cijena električne energije na najvišu od 2011. godine i poziva ljude da štede energiju smanjenjem potrošnje. Uzgred, takođe uvozi električnu energiju iz zemalja poput Poljske i Litvanije, koje je proizvode iz uglja, ugrožavajući zelenu posvećenost Švedske.
Ovo nam govori da potpuna elektrifikacija i potpuno isključivanje fosilnih goriva može da znači mrak. Stručnjaci ukazuju da se sada jasnije vidi da se ne može uvijek računati na energiju vjetra i sunca i da će biti nedovoljna.
Izvor: srbijadanas.com