Oko 70 odsto novih elektrana na obnovljive izvore energije do 2030. godine ili 360 GW biće povezano na distributivnu mrežu u Evropskoj uniji, od čega će 40 GW biti elektrane za sopstvenu potrošnju građana i privrede.
Neophodno je da investicije u distributivne mreže do 2030. godine budu 50-70 odsto veće nego u prethodnoj deceniji kako bi se omogućila elektrifikacija, priključenje elektrana na obnovljivu energiju, odziv potrošnje i učešće kupaca energije u energetskoj tranziciji, navodi se u studiji koju su objavila evropska udruženja elektroenergetske industrije Eurelectric i E.DSO.
Riječ je o prvoj analizi ovakve vrste koju je za ove dvije organizacije uradio Monitor Deloitte na osnovu detaljnih podataka iz deset evropskih zemalja.
Kako bi se distributivne mreže spremile za dekarbonizovani, decentralizovani i digitalizovani elektroenergetski sistem neophodno je da ulaganja do 2030. dostignu 375-425 milijardi eura, navodi se u Studiji.
Prosječne godišnje investicione potrebe iznose 34-39 milijardi eura.
U EU i Ujedinjenom Kraljevstvu do 2030. biće instalirano 510 GW novih kapaciteta na obnovljive izvore. Od toga će više od 470 GW biti velike solarne elektrane i vjetroparkovi, a 40 GW biće proizvodnja za sopstvenu potrošnju (prozjumeri). Elektrane ne zelenu energiju do 2030. trebalo bi da dostignu snagu od 940 GW.
Ukupna godišnja stopa rasta potrošnje električne energije iznosi 1,8 odsto. Potražnja će biti veća zbog industrije, power-to-X tehnologija (kojima se električna energija pretvara u nešto drugo kako bi se skladištila ili transportovala), električnih vozila i toplotnih pumpi.
Značajan dio investicionih potreba, kako se navodi u izvještaju, posljedica je energetske tranzicije koja je u toku: unapređenja infrastrukture povezana sa integracijom nestabilnih obnovljivih izvora poput sunca i vjetra, od kojih će 70 odsto biti povezano na nivou distribucije, kao i sa rastućom elektrifikacijom industrije, prevoza i sektora zgrada.
Međutim, najveći pokretač ulaganja je modernizacija infrastrukture, jer je približno trećina distributivne mreže EU već sada starija od 40 godina.
Uprkos prosječnim godišnjim potrebama za investicijama od 34-39 milijardi eura, uticaj na cijene električne energije i tarife vjerovatno će biti umjeren ako, kako se ističe, kreatori politika i regulatori obezbijede odgovarajuće regulatorne uslove i tarife.
Na drugoj strani, koristi koje će dobiti cijelo društvo od povećanja održivosti, rasta ekonomije i konkurentnosti biće mnogo veće: EU bi mogla da uštedi više od 175 milijardi eura godišnje na uvozu fosilnih goriva i da smanji prosječne troškove za nabavku električne energije od 28 do 37 milijardi eura, navodi se u Studiji.
Kristian Ruby, generalni sekretar organizacije Eurelectric, izjavio je da su zbog energetske tranzicije hitno potrebne investicije u distributivne mreže.
“Pozivamo kreatore politika da poboljšaju investicioni okvir i tarife, olakšaju pristup fondovima EU i ubrzaju procedure za izdavanje odobrenja i dozvola”, dodao je on.
Christian Buchel, predsednik E.DSO i direktor za kupce i Evropu u kompaniji Enedis, rekao je da bi donosioci odluka, političke institucije, građani, regulatori, finansijske institucije i nevladine organizacije trebalo da shvate koliko je važno da se obezbijedi neophodni nivo investicija.
Izvor: balkangreenenergynews.com
Foto: Eurelectric/E.DSO