Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro pale drugu sedmicu zaredom, i to za više od 6 posto, što je posljedica rasta zaliha goriva u svijetu zbog sporog oporavka potražnje na nivou prije koronakrize.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala 6,6 posto, na 39,83 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,1 posto, na 37,33 dolara.
Tako je barel pojeftinio drugu sedmicu zaredom i to zbog niza signala koji upućuju na preveliku globalnu ponudu nafte. Naime, Saudijska Arabija i Kuvajt snizili su službenu prodajnu cijenu nafte azijskim kupcima, američke zalihe rastu, a trgovci ponovno zakupljuju brodove radi skladištenja nafte, prenosi SEEbiz.
Broj zaraženih koronavirusom i dalje raste u 58 država svijeta, a u nedjelju je, po podacima Svjetske zdravstvene organizacija, zabilježeno rekordno povećanje broja zaraženih, za više od 307.000.
Američke berze potonule su drugu sedmicu zaredom jer niz ekonomskih pokazatelja sugeriše da će ekonomski oporavak od pandemije biti težak i dugotrajan.
– Finansijska tržišta nastavljaju diktirati tempo, uključujući i na naftnom tržištu. Strah od prekomjerne ponude pridodao je ukupnoj neizvjesnosti – ocjenjuju analitičari Commerzbanke.
U SAD-u su zalihe nafte porasle prošle sedmice za 2 miliona barela, jer su rafinerije postupno pokretale svoju proizvodnju nakon uragana u Meksičkom zalivu.
Trgovci, pak, počinju ponovno zakupljivati tankere za pohranu sirove nafte i dizela, što je još jedan znak prekomjerne ponude usljed sporog ekonomskog oporavka budući da pandemija još traje.
Ovih dana, pak, Saudijska Arabija i Kuvajt snizili su svoje službene cijene sirove nafte za Aziju s rokom isporuke u oktobru, što je još jedan signal slabe potražnje.
O rastu globalnih zaliha vjerojatno će se razgovarati i na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika 17. septembra, iako analitičari procjenjuju da će naglasak biti na striktnom poštovanju postojećeg sporazuma o smanjenju ponude a ne novim proizvodnim rezovima.
Naime, OPEC i njegovi saveznici od kolovoza su povećali proizvodnju. Prema prijašnjem dogovoru, od svibnja do srpnja njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 milijuna barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od kolovoza do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 milijuna barela dnevno.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže nivoe u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim podsticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je podstaklo oporavak ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
No, u posljednje dvije sedmice cijene su nafte znatno pale jer je oporavak globalne ekonomije usporen.
izvor: http://energetika.ba/
foto: http://ba.n1info.com/